«Non-paper» Ashton-Füle: Novi europski pristup BiH, sankcije za podrivanje države

Budući izaslanik Europske unije i međunarodne zajednice u BiH bio bi ovlašten zatražiti zabranu putovanja u EU i «zamrzavanje sredstava» za one političare iz BiH u slučajevima kad bi «doveli u pitanje ključne odredbe Daytonskog/Pariškog sporazuma i podrli temelje države» BiH, prenosi Onasa.

«Takve i druge mjere, uključujući i zabranu sudjelovanja na međunarodnim sastancima», mogle bi biti primijenjene «slično postojećim negativnim mjerama za pojedince koji ne surađuju s Haškim sudom».

To se navodi u dokumentu koji su za raspravu šefova diplomacija EU još ranije pripremili visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost EU Catherine Ashton i europski povjerenik za proširenje Štefan Füle. Taj dokument će poslužiti kao jedna od osnova za raspravu šefova diplomacija EU idućeg ponedjeljka i krajem marta o «poticajnim i oštrim mjerama» za izvlačenje BiH iz političkog zastoja i reforme u cilju bržeg pridruživanja EU.

Kako stoji u ovom «non-paper»-u, novi šef svih misija Europske unije u BiH bila bi jedna važna i ugledna europska osoba. Dužnosnici EU su danas priopćili da je i sa SAD dogovoreno da EU iz svojih redova izabere novog izaslanika za BiH, s tim da on ostane i međunarodni predstavnik, što bi značilo i da na njegove odluke imaju upliva i Washington i druge zemlje u Vijeću za primjenu Daytonskog sporazuma.

«Non-paper» Ashton-Füle sadrži prijedloge i zamisli kako da se tri strane u BiH potaknu na traganje za zajedničkim interesima, osnovama i institucijama vlasti, ali tako da to znači poticaj europskim reformama i procesu stabilizacije i pridruživanja Europskoj uniji. Jer, kako se navodi, jedina održiva budućnost za BiH je u Europskoj uniji i najbolji je način da se promjene postignu kroz postupak ulaska u članstvo EU».

A, dodaju Ashton-Füle, «iako izgledi za članstvo BiH u EU nisu neposredno izgledni, to je jedan od rijetkih ciljeva oko kojeg su suglasne sve strane u BiH». U dokumentu, čijoj izradi je doprinio i Komitet za zapadni Balkan u Vijeću ministara EU, stavlja se do znanja da je «perspektiva ulaska u EU često jako udaljena da bi utjecala na to da se prevladaju etničke i političke podjele u BiH».

Ipak, najveće promjene u svrhu djelotvornije države BiH su ostvarene i bile povezane upravo s programima ugrađivanja te zemlje u EU i NATO. Zato tu polugu priključivanja EU (i NATO), treba iskoristiti što više, mada nužni uvjeti za to «nisu činioci koji su pod našim nadzorom, iako mi možemo izglede za pridruživanje BiH EU učiniti djelotvornijim činiocem promjena».

Zaključak ovog pripremnog dokumenta za izradu strategije EU za BiH je da prvenstveno same političke vođe u BiH moraju na sebe preuzeti odgovornost za nužne promjene na putu u Europu.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*