Ljubić: U BiH nacionalno pitanje nije riješeno, bez ustavnih promjena upitan opstanak BiH

Sudionicima sastanka specijalnih radnih skupina Parlamentarne skupštine Mediterana, koji se održava u Dubrovniku, u ponedjeljak se, u okviru rasprave o izvješću i prijedlogu rezolucije Prvog stalnog povjerenstva o političkoj i sigurnosnoj suradnji na temu “Ustavne promjene u BiH”, obratio zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH dr Božo Ljubić.

On je izrazio zadovoljstvo što su predstavnici  Parlamentarne skupštine Mediterana prepoznali značaj i stavili na dnevni red pitanje ustavnih reformi Bosne i Hercegovine koje su značajne ne samo za stabilnost već i, kako je naglasio, za njezin opstanak.

Ljubić je istaknuo je da je jasno da je ustavna struktura neracionalna i nekonzistentna, ali i da to nije jedini problem BiH. Osnovni problem je, po njemu, neriješeno nacionalno pitanje što je i osnovni uzrok raspada bivše države. Ljubić je pozdravio postizanje Daytonskog sporazuma koji je zaustavio rat, ali je naglasio da je već tada bilo jasno da će se isti morati i reformirati. Obzirom da se to nije dogodilo, Bosna i Hercegovina umjesto da ide u pravcu integracije, ide u pravcu dezintegracije i postupno se pretvara u labavu kvazikonfederaciju dva entiteta koji se sve više udaljavaju. Ljubić je, dalje, naglasio da ova ustavna struktura krši ne samo prava manjina kao što je i presudio Europski sud za ljudska prava iz Strasbourga na temelju apelacije predstavnika Židova i romske populacije, već krši i prava svojih konstitutivnih naroda ukoliko su se našla u entitetu heteroetničke većine, posebice prava najmalobrojnijeg od tri bosanskohercegovačka konstitutivna naroda. Dodao je da je zapravo jedan od uzroka eskalacije aktualne krize posljedica neslaganja tko bi u tijelima izvršne vlasti trebao biti legitimni predstavnik Hrvata, oni kojima je većina hrvatskog naroda dala povjerenje ili pripadnici tog naroda kojeg kandidiraju većinske stranke drugog naroda što je problem konceptualne naravi.

Zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma je naglasio da je ustavna reforma Bosne i Hercegovine prioritet, međutim podsjetio je i da svi dosadašnji pokušaji nisu uspjeli. Prvi razlog je, po njemu, to što Ustav BiH nikad nije dobio narodni legitimitet u parlamentu niti je službeno preveden na bh. jezike. S druge strane, stavio je tri naroda u nejednaku poziciju što je do sada onemogućavalo postizanje konsenzusa. Stoga je istakao da će biti potrebno snažnije sudjelovanje međunarodne zajednice, u prvom redu sponzora, ali i potpisnika Daytonskog mirovnog sporazuma, koherentan pristup EU i SAD-a i sudjelovanje zemalja regije. Pozdravio je zauzimanje PAM-a i istakao da u prijedlozima iz nacrta Rezolucije “Ustavna reforma u Bosni i Hercegovine” koju je pripremio izvjestitelj za PAM g. Miro Petek iz Slovenije a koja će biti usvajana krajem ove godine, ima dosta elemenata koji su bili dio pokušaja ustavnih reformi, kao i da ima dosta elemenata koje bi bio spreman osobno podržati.

Međutim, znajući stajalište drugih naroda u BiH Ljubić je rekao da smatra da će trebati još dosta pokušaja i razgovora da se dođe do usuglašenog teksta što je proces koji tek predstoji.

Na kraju je Ljubić istakao da svaka ustavna reforma u BiH mora uključivati tri osnovna principa i cilja:

1. Funkcionalnost koja će osposobiti institucije za ubrzane reforme koje će nas voditi ka EU

2. Jednaka pozicija tri konstitutivna naroda jer Bosna i Hercegovina može biti i ostati stabilna samo s tri jednaka konstitutivna naroda. Konačno, u Europi imaju tri multietničke države Belgija, BiH i Švicarska. Prve dvije su disfunkcionalne, jedino je Švicarska funkcionalna  jer uvažava različitost svojih sastavnih jedinica Kantona, a i svojih etničkih zajednica.

3. Poštivanje ljudskih prava i prava nacionalnih manjina na razini najviših europskih standarda.

Ljubić je naglasio da se zalaže za žurno pristupanje ustavnim reformama koje će tri konstitutivna naroda staviti u jednak položaj i izrazio nadu da će presuda Europskog suda za ljudska prava biti samo povod za jednu sveobuhvatnu ustavnu reformu. Zahvalio je g. Peteku na detaljnoj analizi  i istakao da u izvješću kao i prijedlozima Rezolucije ima dosta dobrih elemenata, ali je izrazio sumnju u dovoljnost istih. U konačnici dr. Ljubić smatra da će BiH  trebati i novu teritorijalnu i administrativnu organizaciju zemlje.

(Hrvatska riječ)

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*