Nakon Biljane Plavšić, i Momčilo Krajišnik bi mogao izaći iz zatvora prije nego što mu istekne kazna koju mu je izrekao Međunarodni sud za ratne zločine u Haagu. Nekadašnji predsjednik Skupštine BiH, potom predsjednik skupštine samoproglašene “Srpske Republike BiH” te predsjednik skupštine Republike Srpske u Haagu je osuđen na 20 godina zatvora, stekao je pravo, prema britanskim zakonima – a oni su mjerodavni jer Krajišnik kaznu izrečenu u Haagu služi u Velikoj Britaniji – obratiti se sudu u Haagu i zatražiti prijevremeno puštanje na slobodu.

Krajišnik je u haaški pritvor stigao od 3. travnja 2000., Haaški sud ga je proglasio krivim za zločine nad Hrvatima i Bošnjacima, i to ubojstva, progone na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, deportacije i nečovječno postupanje kao zločine protiv čovječnosti, te mu 27. rujna 2006. izrekao kaznu zatvora u trajanju od 27 godina. U žalbenom postupku potvrđene su točke optužnice za deportiranje i prisilno premještanje nesrpskih civila, ali su odbačene točke optužnice koje se odnose na ubojstva i istrjebljenje, pa mu je kazna smanjena na 20 godina. Predsjednik Žalbenog vijeća Fausto Pocar kazao je da je Krajišnik, bez obzira na to što je oslobođen više točaka optužnice, osuđen za ozbiljne zločine koji traže “oštru i primjerenu kaznu”.
Uz zahtjev za prijevremenu slobodu, Krajišnik mora Haaškomu sudu priložiti mišljenje vlasti zemlje u koju će se vratiti, prije svega o tome kako će na javno mnjenje i političku situaciju djelovati njegov povratak iz zatvora, pa je njegov braniteljski tim najavio da će se Krajišnik, budući da se iz zatvora želi vratiti na Pale, u vezi sa tim pitanjem obrati svim nivoima vlasti u BiH. Osim predstavnicima vlasti, Krajišnik će se, stoji u priopćenju, obratiti i političkim strankama čiji su predstavnici zastupljeni u vlasti kojoj se obraća, kao i jednom broju osoba i udruga.