
Draža Mihailović
No, u formi Prijedloga zakona o zabrani djelovanja fašističkih i neofašističkih organizacija u Bosni i Hercegovini, četnički pokret se našao na dnevnom redu institucija čije odluke su obvezujuće za kompletan teritorij BiH. I naravno, pokazao da o tome pitanju nije moguće postići suglasnost. Zakonski prijedlog danas nije dobio potrebnu potporu u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, jer su se njegovu usvajanju usprotivili zastupnici iz Republike Srpske.
Zakon koji je predložilo Vijeće ministara BiH predviđa zabranu svakog oblika djelovanja i registriranja fašističkih i neofašističkih organizacija i uporabe njihovih simbola, no zastupnici iz SNSD-a, kojem je na čelu Milorad Dodik, tražili su da se iz odredbi novog zakona izuzme četnička organizacija, tvrdeći da je četnički pokret bio osloboditeljski, a Draža Mihailović vođa borbe protiv fašizma u II. svjetkom ratu. “Ne može se četnički pokret svrstavati zajedno s ustaškim ili s Handžar-divizijom”, ustvrdila je zastupnica SNSD-a Vesna Šain.
Denis Bećirović, zastupnik SDP-a BiH izjavio je da takvo obrazloženje predstavlja uvredu za više od stotinu tisuća žrtava četničkog pokreta samo tijekom Drugog svjetskog rata.
Bilo kako bilo, istovremeno dok u Beogradu u istom (Vojnom) muzeju priređuju izložbe o Josipu Brozu Titu i Draži Mihailoviću, a četničke veterane smatraju antifašistima, po pravima jednakim bivšim partizanima, u BiH je na pomolu novi okršaj četnika i partizana, ali i okršaj pobornika četničkog pokreta i svih demokratskih snaga. Najzanimljivije u svemu tome bit će pratiti držanje umjerenih političkih snaga i partizanskih veterana iz Republike Srpske. [im]

