Najavljeni prosvjedi bivših pripadnika HVO-a općine Livno okupljenih u Koordinaciju udruga proisteklih iz rata, zbog izgradnje džamije Ćurčinica u Livnu kao sakralno-poslovnog objekta, jučer i danas nisu organizirani niti ima naznaka hoće li se i kada to dogoditi.
Kako navodi agencija Srna, prosvjedi su bili najavljeni ukoliko Ministarstvo prostornog uređenja Federacije BiH, načelnik općine Luka Čelan i Služba za inspekcijske poslove do 17. listopada ne zabrane radove na ovom vjerskom objektu.
Radovi na izgradnji džamije Ćurčinica, koja je srušena 1994. godine odvijaju se planiranom dinamikom i bez zastoja, a približno polovina građevinskih radova na objektu već je završena. Radovi se odvijaju prema potpuno novom projektu u odnosu na njezin raniji izgled za koji je Medžlis Islamske zajednice Livna prethodno pribavio sve potrebne dozvole i suglasnosti nadležnih tijela i institucija – piše Srna, podsjećajući da je na izvanrednoj sjednici Općinskog vijeća Livna, koja je sazvana na zahtjev Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata HVO-a 10. listopada, a koju su napustili svi bošnjački vijećnici i predsjedajući Nijaz Golub, hrvatski vijećnici jednoglasno odlučili da izgradnja Ćurčinice prema novom projektu bude zaustavljena, te dopuštena samo izgradnja džamije u njezinom izvornom obliku, odnosno onakva kakva je bila prije rušenja.
Zbog izgradnje džamije na lokaciji u središtu grada, općina Livno sredinom ove godine pokrenula je upravni spor pred Kantonalnim sudom u Sarajevu protiv rješenja Ministarstva prostornog uređenja FBiH kojim je dopuštena izgradnja Ćurčinice prema sasvim novom projektu u odnosu na njezin raniji izgled.
Medžlis Islamske zajednice Livna, zbog tenzija koje je podigla izgradnja ovog vjerskog objekta, upozorio je da je u livanjskoj općini ugrožena sigurnost Bošnjaka.
Zanimljivo je da se o pitanju obnove džamije Ćurčinice oglasio i predsjednik Federacije BiH Živko Budimir. Gostujući u programu državne radiotelevizije BHT, on je kazao da je žalosno da džamija niti 17 godina nakon rušenja nije obnovljena, ali i dodao da bi bilo bolje obnoviti taj objekt u izvornom obliku, kako bi mogao biti uvršten na popis nacionalnih spomenika.
Po njegovim riječima, problem bi mogao biti riješen na federalnoj razini nakon provjere u Povjerenstvu za očuvanje nacionalnih spomenika i očitovanja nadležnih tijela za izdavanje dopuštenja za gradnju može li se uopće džamija graditi u novom obliku.
(Hrvatska riječ)
