Nedavno je u Sarajevu održan Okrugli stol pod egidom "Euro u Bosni i Hercegovini". O uvođenju eura u gotovinski platni promet Europske monetarne unije, te o povlačenju njemačke marke već su u više navrata govorili predstavnici Deutsche Bundesbank. U ime domaćina, što je osobito značajno i što svakako treba podvući, nazočnima se obratio guverner Središnje banke BiH Peter Nicholl, čovjek za kojeg se slobodno može reći da već četiri godine uspješno ravna institucijom koja, čini se, jedina u postdaytonskoj BiH svjedoči o svim atributima državnosti.
Hrvatska riječ: Tijekom nedavno održanog Okruglog stola o euru rekli ste da se uvođenje te valute u platni promet BiH može bez ikakva ustezanja nazvati "ekonomskom lekcijom za BiH". Na što je konkretno bila usmjerena Vaša koncizno definirana misao?
Nicholl: Osobno držim da nije riječ o isključivo ekonomskoj lekciji namijenjenoj Bosni i Hercegovini. Prije bih rekao da se radi o ekonomskoj lekciji koja s odnosi na cijelu regiju. Drugim riječima, ako je dvanaest zemalja Zapadne Europe moglo integrirati svoja tržišta i prihvatiti jedinstvenu valutu, jer sve te države procjenjuju da je takva vrsta integriranja dobra za njihove ekonomije i za stanovništvo, nema razloga da tko ne bude i ovdje. Razmišljajmo ekonomski. Riječ je o tržištu koje broji preko tri stotine milijuna ljudi. Ponovit ću, Bosna i Hercegovina je tržište od tri i pol milijuna ljudi i još uvijek nije u potpunosti integrirana. Mislim da je uistinu neizbježna maločas spomenuta konkretna lekcija koja se odnosi na sve beneficije vezane za problem ekonomskih integracija.
Hrvatska riječ: Što podrazumijeva Vaša tvrdnja da Bosna i Hercegovina nije potpuno integrirana?
Nicholl: Još su pravomoćni različiti zakoni u dijelovima entiteta, i to usprkos nastojanjima kojima je cilj harmonizacija poreznog sustava. Dakle, u entitetima egzistiraju zasebne ekonomske institucije.
Hrvatska riječ: Kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, koje mogu biti konkretne posljedice uvođenja eura?
Nicholl: Krucijalne ekonomske posljedice koje se mogu vezati za promjene o kojima govorite odnose se na tečaj konvertabilne marke. Svi su držali da će tečaj bosanskohercegovačke valute u nedogled biti vezan za jednu valutu, dakle za njemačku marku, međutim konvertabilna marka sada ima fiksiran tečaj i to u odnosu na valute dvanaest europskih zemalja. Tečaj bh. valute fiksiran je i vezan za nadnevak uvođenja eura. Podsjetit ću Vas da se to dogodilo prvi siječnja 1999. godine. Još tada smo imali fiksan tečaj u odnosu na sve države koje su se oprijedilile za euro. Pojednostavit ću, konvertabilna marka bila je vezana za njemačku marku, odnosno za valutu koja također ima fiksan tečaj u odnosu na sve druge valute. U naš zakon ugradit ćemo odnos s eurom o kojem govorim. Ustvari taj zakon već postoji.
Hrvatska riječ: Središnja banka se vjerojatno pripremila za sva eventualna iznenađenja i spremno dočekuje euro. Možete li nam više kazati o tomu u kojem su obujmu komercijalne banke spremne za uvođenje eura?
Nicholl: Postoje dva elemeta koji određuju pojam "biti spreman". Jedan element se odnosi na njemačke novčanice koje će odavde biti prenesene, odnosno vraćene natrag u Njemačku. Drugi element odnosi se na dostavljanje euro novčanica kako bi već u siječnju iduće godine trebale biti spremne za redovite novčane tijekove. Što se tiče prve faze o kojoj sam govorio, a koja se odnosi na iznošenje njemačke marke, mi smo u taj proces uključeni već više od tri godine. Držim kako komercijalne banke, baš kao i mi iz Središnje banke, vrlo aktivno sudjeluju u procesu iznošenja njemačke valute, i to u cijelosti. Do sada smo u Njemačku poslali oko tri milijarde maraka. Cijeli proces je vrlo racionalno vođen i "odradili" smo to uz minimalne troškove. Prijenos o kojem govorim potrajat će sve do veljače 2002. godine.
Hrvatska riječ: Najavili ste da će građani Bosne i Hercegovine moći plaćati i eurom. Nakon Vaše izjave čule su se kritike s obzirom da susjedne, ekonomski jače države, primjerice Slovenija i Hrvatska, takvo što ne dopuštaju. Ima li mjesta kritici?
Nicholl: Dopustit ćemo ljudima da samostalno odluče žele li korisititi euro ili ne. Držim lošim i neučinkovitim principom izaći u javnost i reći stanovništvu da je jedina valuta koju pučanstvo može koristiti isključivo konvertabilna marka. Konvertabilna marka je dominantna valuta, i ta činjenica ne podrazumijeva zabranu optjecaja drugih valuta. Mnogo je bolje ako se ljudi vode vlastitim izborom, a ne onim što se od njih zahtijeva. Konvertabilna marka će u perspektivi biti jedinim zakonskim sredstvom plaćanja, što znači sljedeće - ako vam netko ponudi KM zakonom ste obvezni prihvatiti to sredstvo plaćanja.
Hrvatska riječ: Čelnici Bundes banke izjavili su da je izvan granica Njemačke oko sto milijardi maraka. Možete li nam barem približno reći koliko tih novčanica kruži Bosnom i Hercegovinom?
Nicholl: Kada je Centralna banka počela s radom, dakle 1997. godine, još tada smo procijenili da se u BiH "vrte" oko dvije milijarde njemačkih maraka. Danas je jasno da smo bili u krivu, jer smo do ovog momenta u Njemačku poslali oko tri milijarde DM. Držim da je još uvijek u optjecaju određena količina tog novca tako da naše procjene govore o četiri milijarde pa možda i više. To je vjerojatno konzistentno brojkama koje je Bundes banka istaknula kad je riječ o cjeloj regiji.
Hrvatska riječ: Zapadni stručnjaci ocjenjuju da će do prelaska na zajedničku valutu mnogi pokušati oprati takozvani prljavi novac i da je to neizbježan proces. Ni Bosna i Hercegovina neće ostati imuna na te događaje. Što se konkretnoga može poduzeti da se takav proces minimalizira?
Nicholl: Ne mislim da postoji i jedan poseban razlog zbog kojeg bi se proces pranja takozvanog prljavog novca više događao ovdje nego negdje drugdje. Držim da će se takve transakcije događati u svim zemljama, uključujući i dvanaest euro zemalja.
Hrvatska riječ: Mogu li svi spomenuti procesi vezani za uvođenje eura bitnije utjecati na stabilnost konvertabilne marke u razdoblju pred nama?
Nicholl: Ne smatram da će ovi procesi bitnije utjecati na stabilnost konvertabilne marke. Ona je vezana, i to ću još jednom podebljati, za euro od siječnja 1999. Možda je upravo nadnevak koji spominjem prouzročio nesuglasja. Dakle, imajte to na umu, euro nije pojava kou treba vezati za prvi siječnja 2002. godine - on egzistira od siječnja 1999. godine. Sve devizne pričuve su već sada iskazane u euru. Većinu europskih bankovnih depozita u ovom momentu možete čitati u euru. Iduće godine, a to je neizbježan proces, na sceni će biti gotovina. Uz sve kazano, treba istaknuti da ne treba očekivati bilo kakve stresne utjecaje na stabilnost bosanskohercegovačke valute tijekom iduće godine.
Hrvatska riječ: Mogu li građani BiH tijekom nastupajućeg razdoblja računati s utemeljenom stabilnošću konvertabilne marke?
Nicholl: Da. Pravila Curencea i Boarda su takva da garantiraju stabilnost valute u odnosu na euro ili bilo koju drugu valutu vezanu za euro.
Hrvatska riječ: U zadnje vrijeme zabilježeni su slučajevi krivotvorenja bosanskohercegovačke valute. Može li se konačno stati u kraj takovim zloporabama ili je bh. valutu doista lako krivotvoriti?
Nicholl: U proteklih nekoliko godina imali smo određen broj krivotvorenih novčanica, međutim iznosi su bili relativno niski. Većina nedavno objavljenih priča o krivotvorenom novcu u Bosni i Hercegovini odnosila se na krivotvorene novčanice od 500 DM. S vremena na vrijeme pojavljivali su se naslovi koji su govorili o 500 KM, a poznato je da ne postoji konvertibilna novčanica u tim apoenima. Većina novčanica koje su nedavno otkrivene bile su "dojč novčanice". Policija je uradila dobar posao kad je riječ o pronalaženju ljudi koji su proturali takve novčanice u platežmi promet. Jedan od velikih problema za one koji krivotvore novac u Bosni i Hercegovini je činjenica da je 500 DM velika novčanica i da je moraju proturati jednu po jednu. Bankari su do u detalje upoznati s onim na što moraju svrnuti pozornost, baš kao i većina djelatnika na bezinskim crpkama. Upravo to, dakle njegovo plasiranje, je i najslabija karika lanca u krivotvorenju novca.
Hrvatska riječ: Uskoro će biti godina dana od kada je ukinut Zavod za platni promet, čime je zaživjelo i ono što nazivamo bankarskim sustavom. Glede tog pitanja još uvijek se mogu čuti kritičari koji tvrde da razvijenije zemlje od BiH, poput Slovenije i Hrvatske, još uvijek novčane transakcije obavljaju preko ZAPOV-a. Je li BiH trenutno u prednosti u odnosu na svoje susjede?
Nicholl: Mislim da se platni sustav odvija veoma dobro. Bilježimo oko osam milijuna transakcija kroz klirinške kuće u Središnjoj banci. Pored toga postoje brojne transakcije koje se odvijaju u okviru samih banaka. Držim da su komercijalne banke ovaj posao uradile izvrsno. U klirinškoj kući imamo četrdeset i dvije banke, a komercijalne banke djelotvorno rade. Mreža filijala komercijalnih banaka se stalno proširuje. Strahovali smo kad je riječ o malim mjestima, i plašili smo se da neće moći pružiti takvu vrstu uslugu, međutim na ushit svih pesimista bankarski sektor se znatno proširio. Većina problema evidentiranih u prva dva mjeseca vezana su za porezni sustav. Porezni sektor nije bio spreman za prelazak na bankarski sustav, no i ti problemi su riješeni vrlo uspješno. Što se pak Slovenije i Hrvatske tiče, ne vidim svrhu održavanja ZAPO-va. Bankovni sustav u Bosni i Hercegovini je u potpunosti posvjedočio da je to pravi put za približavanje praksi zapadnoeuropskih država.

O depozitu Hercegovačke banke odlučit će prisilna upraviteljica Hrvatska riječ: Što će se dogoditi s depozitom Hercegovačke banke pohranjenim u Središnjoj banci? Nicholl: Privremena upravnica Hercegovačke banke, o čemu svjedoči i njezina titula, ima zakonsko pravo za upravljanje tim računom. Mi ne ćemo poduzimati bilo kakve korake vezane za taj novac dok nam ne bude predočena jasna i koncizna instrukcija pristigla od privremene upraviteljice. Novac, što ćete nakon mojih riječi zasigurno i sami zaključiti, ostaje i nadalje pod budnim nadzorom Središnje banke.