7000 učenika u Europi i Južnoj Americi uči hrvatski jezik

Prema posljednjim podacima, više od 90 učitelja i nastavnika hrvatskog jezika i povijesti te učitelja razredne nastave poučava oko 7000 učenika u Europi i Južnoj Americi hrvatski jezik i kulturu. Glasine o katastrofalnom padu broja učenika u Upravi za međunarodnu suradnju Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa negiraju, te najavljuju skoro otvaranje radnog mjesta na novom kontinentu – u Australiji. Prva učiteljica iz Hrvatske uskoro odlazi u Melbourne u angažmanu Ministarstva.

U Australiji je, naime, nastava hrvatskog jezika uglavnom integrirana u redovni školski sustav. Primjerice, na području države Viktorije, odnosno Melbournea i Geelonga, hrvatski jezik u školi pohađa oko 900 učenika. Slično je u nekim drugim državama, primjerice, u Danskoj, Švedskoj i Finskoj, hrvatska nastava je u potpunosti integrirana, te je organiziraju i financiraju tamošnje obrazovne vlasti. “Ministarstvo organizira i financira hrvatsku nastavu u 20 država svijeta. Broj učenika koji je pohađa je stabilan, dapače, širimo sustav”, kaže viši stručni savjetnik u Upravi za međunarodnu suradnju i europske integracije Ministarstva obrazovanja Milan Bošnjak.

Nakon razdoblja slabijeg interesa, učitelji ponovo pokazuju zanimanje za odlazak na rad u inozemstvu: na posljednji natječaj javilo se pedesetak kandidata za 12 radnih mjesta. “Dojmovi učitelja koji borave u inozemstvu u većini su slučajeva pozitivni. To je specifično iskustvo kakvo se ne može ostvariti u Hrvatskoj, a rad vani zahtijeva snalažljivost, fleksibilnost, spremnost na putovanje te sposobnost prilagodbe u novom sustavu obrazovanja”, objašnjava Bošnjak.

Ministarstvo obrazovanja trenutačno u cijelosti financira 79 učitelja u svijetu, dok ih je 14 angažirano honorarno, temeljem ugovora od jelu. Bošnjak objašnjava da je riječ o učiteljima u državama s malim brojem učenika koji pohađaju hrvatsku nastavu, poput Velike Britanije, Irske i Rusije. U Londonu se nastava hrvatskoga organizira za 15 učenika. U Moskvi pak jedna učiteljica drži nastavu hrvatskog jezika i kulture za četrdesetak učenika.

Prosječna plaća u većini država Europe je 1411 eura mjesečno, osim istoka Europe (Slovačka, Srbija, Crna Gora, Makedonija), gdje je plaća 1187 eura. U Švicarskoj učitelj hrvatskoga na mjesec zaradi 3120 franaka, a u Argentini i Čileu 1632 američka dolara. Ministarstvo učiteljima, uz redovite mjesečne plaće, isplaćuje i putne troškove odlaska na rad u inozemstvo i sve putne troškove proistekle iz njihovih redovitih poslova, kao i jednokratnu pomoć prije odlaska u inozemstvo. “Mnogi su zaželjeli kopirati naš sustav organiziranja nastave u inozemstvu, primjerice, Makedonija i Slovačka”, kaže Bošnjak.

Najviše učenika hrvatski jezik uči u Njemačkoj. Trenutačno se nastava održava za oko 3300 učenika, s kojima radi 45 učitelja. U četiri savezne zemlje nastava je u cijelosti u nadležnosti Ministarstva (Baden-Württemberg, Berlin, Hamburg i Saarland), dio je u preuzimanju u nadležnost Ministarstva (Bavarska), a u nekim dijelovima hrvatska je nastava integrirana i u ovlasti je njemačkih obrazovnih vlasti (Nordrhein-Westfallan, Rheinlad-Pfalz i Hessen). “U tim dijelovima Njemačke broj učenika je u padu jer vlasti ne upošljavaju nove učitelje nakon odlaska postojećih u mirovinu. Od ove školske godine u cijelosti smo preuzeli hrvatsku nastavu u Bavarskoj u našu nadležnost i tamo bilježimo veliki interes učenika”, kaže Bošnjak.

Za razliku od Njemačke, u Švicarskoj je nastava hrvatskoga jezika u potpunosti u nadležnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Nastavu izvodi 21 učitelj za oko 1700 učenika. U Kanadi je nastava integrirana u tamošnji sustav i organizira se za oko 1500 učenika. U SAD-u, pak, hrvatsku nastavu organiziraju hrvatske zajednice i katoličke misije u Chicagu, Los Angelesu, New Yorku i Clevelandu za ukupno 400 učenika. “Sustav organiziranja nastave u inozemstvu je vrlo specifičan. Svaki nastavnik radi isključivo hrvatski jezik i kulturu s više nastavnih skupina, i to sa svakom po dva sata tjedno. Na jednog nastavnika dođe u prosjeku 80 djece, koje se kroz upoznavanje hrvatskoga jezika, kulture i baštine nastoji što bolje povezati s domovinom”, objašnjava Milan Bošnjak. Iznimka s brojem djece ima. Tako po jedna učiteljica ili učitelj održavaju nastavu za oko 110 učenika u Argentini, 120 učenika u Linzu i Čileu ili 130 u Beču.

Uz odobrenje srpskih obrazovnih vlasti, hrvatsko ministarstvo financira dvije učiteljice koje održavaju nastavu za oko 400 učenika pripadnika hrvatske nacionalne manjine u pet škola u Subotici, Maloj Bosni, Tavankutu i Đurđinu. Hrvatsku nastavu za oko 40 učenika u Kotoru i Tivtu održava jedna učiteljica, a uskoro bi se nastava hrvatskoga jezika trebala integrirati u crnogorski obrazovni sustav kao izborna.

Slovenske vlasti, ovisno o interesu i broju učenika, nude hrvatski jezik kao izborni program od sedmog do devetog razreda. Trenutačno se ona organizira za oko 20 đaka u Ljubljani i Mariboru. Hrvatsku nastavu u Skoplju, Štipu i Bitoli pohađa oko 70 učenika. [Mirela Lilek]
Izvor: Vjesnik

1 Comment

  1. puno njih u eu ima samo ispisane knjizice da pri tome i nepohadjaju dopunsku skolu(prikazivanje broja za plate,a u biti puno manje rade ),upisivanja da roditelji i neznaju,sramota.

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*