75. godišnjica smrti Tomáša Masaryka, političara koji je rekao: “Srpski govorim, ali srpski ne mislim”

U povodu 75. godišnjice smrti Tomáša Masaryka, Hrvatsko-češko društvo u suradnji s Češkom besedom Zagreb 4. prosinca u zagrebačkom Češkom narodnom domu organiziralo je okrugli stol posvećen životu i djelu utemeljitelja i prvog predsjednika Čehoslovačke.

O pojedinim temama iz Masarykova života govorili su ponajbolji poznavatelji te problematike u Hrvatskoj – politolog Tihomir Cipek, povjesničarka Božena Vranješ Šoljan i povjesničar Marijan Lipovac, predsjednik Hrvatsko-češkog društva, koji je pojasnio da je HČD godišnjicu Masarykove smrti odlučio obilježiti ovakvim okruglim stolom jer rijetki u Hrvatskoj detaljnije poznaju Masarykovo djelo.

“Da se pojavi ovdje, Masaryk bi nas pitao jesmo li pročitali neku njegovu knjigu i trudimo li se njegove ideje provoditi u praksi. Jer time se dokazuje poštovanje prema Masaryku, nije dovoljno znati pjevati njegovu omiljenu pjesmu Ach synku, synku”, kazao je Lipovac, podsjetivši da je Masaryk stranac koji u Hrvatskoj ima najviše ulica.

Cipek je na početku svoj vrlo zanimljivog izlaganja istaknuo da treba čestitati Češkoj jer je to država s najmanje siromašnih u Europi, što smatra jednom od posljedica Masarykova djelovanja i poimanja demokracije, budući da političku kulturu neke zemlje oblikuju velike ličnosti.

“Masaryk demokraciju povezuje sa slobodom i stvarnim životom, postavlja pitanje koja je funkcija demokracije i zaključuje da su njena bit ljudska i građanska prava. U svojoj rečenici, Isus, a ne Cezar, misli na solidarnost među ljudima i na tome gradi demokraciju”, kazao je Cipek, i dodao da Češka i danas može biti uzor drugima jer uspješno povezuje solidarnost i slobodu tržišta.

Božena Vranješ Šoljan je kazala da je Masaryk, govoreći o demokraciji, uvijek mislio globalno. “Male, sitne čarke nisu ga zanimale. Bio je zaista uvjereni demokrat, slijedio je načela američke deklaracije nezavisnosti i to je pokazao djelom i rječju, a druga je stvar kako to neki tumače”, rekla je Vranješ Šoljan koja je govorila o Masarykovom pogledu na Srednju Europu nakon prvog svjetskog rata, o čemu je pisao u svom djelu Nova Europa: slavensko gledište.

“Nasuprot pangermanskom načelu koji državu stavlja iznad narodnosti, on je narod i narodnost smatrao ciljem društvenog nastojanja, a državu njezinim sredstvom. Kako je u Europi bilo dvostruko više naroda nego država, Masaryk je snažno podupirao stav da se pri oblikovanju novih država u Europi prizna narodnost za više, vrednije načelo nego što je to država. Zbog toga je izložio prijedlog radikalne rekonstrukcije Europe na narodnosnoj osnovi, pri čemu je važnu komponentu vidio u rješavanju manjinskog pitanja. Smatrao je da će i u obnovljenoj Europi ostati manjine, dakle etnički mješovite države, ali da manjinski problemi neće opterećivati Europu ukoliko manjine budu što manje i zaštićene u svojim građanskim pravima”, dodala je Vranješ Šoljan.

Podsjetila je i na Masarykovo zalaganje za stvaranje koridora između Čehoslovačke i Jugoslavije, što je snažno podržavao i Stjepan Radić. O odnosima Masaryka i Hrvata govorio je Marijan Lipovac koji je podsjetio da se u Hrvatskoj Masaryku predbacuje prevelika naklonost prema Srbima i zalaganje za Jugoslaviju. “No, nije Masaryk bio taj koji je osmislio jugoslavensku ideju, niti je on postavio tezu o jedinstvu Hrvata i Srba, niti je kriv što je Hrvatska završila u Jugoslaviji. Krivlji su hrvatski političari koji se na vrijeme nisu pobrinuli za neku alternativu”, rekao je Lipovac.

Nakon 1918. Masaryk je morao podržavati beogradski režim zbog savezništva u sklopu Male Antante, ali osobno se nije slagao s represivnim karakterom tog režima. “To je zorno pokazao time što je odbio posjetiti Jugoslaviju, što mu je kralj Aleksandar vrlo zamjerio”, dodao je Lipovac, koji je spomenuo i na Masarykov susret s pokojnim članim HČD-a Andrijom Srkočem 1931., kada mu se obratio na srpskom i uz smješak dodao: “Da, srpski govorim, ali srpski ne mislim.”

Tomaš Masaryk pozira Ivanu Meštroviću
Lipovac je podsjetio i na nekadašnje zahtjeve da se promijeni ime Masarykovoj ulici u Zagrebu, iako je ona 1930. nazvana u čast Masaryka iz poštovanja prema njegovom zalaganju za slobodu i demokraciju, što je bio prikriveni izraz otpora prema Aleksandrovom diktatorskom režimu. Pokušaje da se Masarykova ulica preimenuje devedesetih je godina svojim prosvjedima spriječilo upravo Hrvatsko-češko društvo.

Na okruglom stolu bio je i češki veleposlanik Martin Košatka koji je za Masaryka kazao da je bio iznimna osoba češke i svjetske političke povijesti. “Masarykove ideje preživjele su i vrijeme komunizma, kada se činilo da Masaryk nije postojao. U školama se o njemu ništa nije učilo, znali smo samo da je bio. Bake su nam pričale da je jahao Pragom na bijelom konju, a u obiteljskoj knjižnici imali smo Čapekove Razgovore s Masarykom. Na Masarykovu tradiciju nadovezali smo se 1989. i zahvaljujući njemu naša tranzicija je bila uspješna”, rekao je Košatka.

Pojasnio je i zašto je Čehoslovačka nakon 1918. formirana kao centralistička država, iako je Slovacima bila obećana autonomija, što neki smatraju mrljom na Masarykovoj biografiji.

“Čeha je u novoj državi bilo 50 posto, a Nijemaca 23 posto, tako da su Slovaci u stvarnosti bili manjinski narod, a tijekom života u Ugarskoj nisu imali mogućnost stvoriti vlastitu državnu upravu. Čehoslovačka je u prvoj fazi bila ugrožena zbog aspiracija Mađarske na južnu Slovačku i zbog građanske neposlušnosti Nijemaca i Masaryk je procijenio da je zbog tih ugroza bolje uvesti centralističku upravu. Masaryk je bio sin Slovaka i mislio je pošteno provesti sporazum sa Slovacima, ali situacija to nije dozvoljavala. Radio je bona fide, tako da ovo zapravo i nije mrlja na njegovoj biografiji”, kazao je Košatka.

Predsjednik Češke besede Zagreb Juraj Bahnik istaknuo je da je Masaryk bio začetnik osnivanja Čehoslovačkog zavoda za inozemstvo u Pragu, čime je stvorio kvalitetne temelje za brigu češke države za svoje iseljenike koja traje sve do danas.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*