Huffman: Gotovina nije učinio ništa izvan vojnih običaja, presuda mora biti poništena

Prvostupanjska haaška presuda generalu Anti Gotovini koja je donesena u travnju 2011. šokirala je američkog general bojnika Waltera Huffmana, dekana emeritusa, profesora prava na sveučilištu Texas Tech i člana pravne komisije američkog ministarstva obrane koju je osnovao ministar Leon Panetta zbog rješavanja pravnih problema u vojnim akcijama američke vojske od 2003. u Iraku.

Kako piše dopisnica Večernjeg lista, Huffman je, pročitavši presudu, na 52 stranice napisao je s čime se sve ne slaže i zbog čega smatra da nema utemeljenih razloga Antu Gotovinu osuđivati za prekomjerno granatiranje Knina.

Članak o toj temi objavio je u proljetnom izdanju magazina za vojno pravo Military Law Review. “Osuđivanje za prekomjerno granatiranje bilo bi presedan u međunarodnoj sudskoj praksi jer Gotovina nije ništa naredio ili učinio izvan vojnih običaja ili konvencija”, napisao je Huffman.

“Ni dokazi u spisu suđenja prije donošenja prvostupanjske presude kao ni međunarodni standardi topničke doktrine i prakse ne podržavaju prvostupanjsku presudu temeljenu na standardu 200 metara preciznosti. Tijekom rasprave tužitelj pa ni obrana nisu mogli ni pretpostaviti da će prvostupanjsko sudsko vijeće donijeti presudu temeljenu na standardu od 200 metara. Ni samo prvostupanjsko vijeće nije jasno objasnilo na osnovi čega je primijenilo taj standard, a niti je navelo da se takav presedan ikada dogodio u sudskoj praksi. Tijekom žalbenog postupka artiljerijski stručnjaci, tužiteljstvo i obrana jednoglasno su se složili da je standard preciznosti od 200 metara nemoguće postići čak i u idealnim uvjetima”, zaključio je general Huffman.

On piše da Gotovina nije mogao znati da će mu se suditi po neostvarivu standardu preciznosti koji odstupa od postojećeg zakona i pravni je presedan te postavlja ozbiljna i temeljna pravna pitanja.

Walter Huffman
Huffman također zamjera prvostupanjskom vijeću što se ne rukovodi međunarodnim zakonom o ratnom sukobu prema kojem se zapovjedniku sudi na osnovi njegovih namjera pri donošenju zapovijedi, nego mu se sudi za posljedice granatiranja koje su u ovom slučaju ionako toliko kontradiktorne da ni u kojem slučaju ne mogu biti dokaz izvan svake sumnje prijeko potreban za donošenje presude.

“Sudske odluke moraju se čvrsto temeljiti na zakonskim normama prema kojima civilne žrtve i uništenje imovine nisu jedini elementi za utvrđivanje odgovornosti zapovjednika, nego treba najprije razmotriti ratne uvjete u kojima je zapovjednik donosio konkretnu zapovijed. Zakon ne traži od zapovjednika da bude u pravu, nego da donosi zapovijedi u dobroj volji na temelju raspoloživih informacija. Smatram da je Sud u Haagu nedopustivo stavio teret svih tih dokazivanja na obranu generala, a iznenađen sam da je prvostupanjsko vijeće potpuno ignoriralo međunarodne standarde točnosti o granatiranju jer je time prekršilo temeljna i univerzalno priznata načela kaznenog prava.”

Huffman zaključuje da Tribunal u Haagu ide dalje od dopuštene mu uloge ad hoc međunarodnog suda.

“Postoje, međutim, šire implikacije njegove proizvoljne odluke u Gotovininu slučaju za prekomjerno granatiranje. Šalje poruku da se u svim budućim ratovima civile treba prebaciti bliže bojištu pa se neće smjeti koristiti topništvo, a takvim se odlukama još više ugrožavaju nedužni ljudi. Ponekad je od svih zakona najvažniji zakon neželjenih posljedica pa bi i odluka suda o presudi za prekomjerno granatiranje mogla imati suprotan učinak u vojnoj praksi i u zaštiti civila. Ako pravna odredba o zaštiti civila bude nerealna, odnosno ako se ne bude mogla provesti, jednostavno će biti odbačeni ili upotrijebljeni kao štit i time stavljeni u veću opasnost”, tvrdi general Huffman.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*