BiH još ne može bez arbitra

Skoro dvije trećine (63 posto) građana BiH podržava nazočnost Ureda visokog predstavnika, no podrška je bitno različita u Federaciji BiH (82 posto) i Republici Srpskoj (29 posto)

Baš kao i u drugim zemljama, i u Bosni i Hercegovini se u predizbornom razdoblju (opći izbori raspisani su za 3. listopada) provode ispitivanja javnog mnijenja, rezultati anketa se prezentiraju i analiziraju u medijima, političke stranke i kandidati rabe ih u svojim predizbornim aktivnostima… No, prezentacije i analize su u BiH sasvim drukčiji posao nego u većini drugih zemalja, iz jednostavnog razloga jer je BiH, s jedne strane, zemlja vrlo specifična ustroja i, s druge, vrlo burne nedavne prošlosti, koja jednostavno još ne dopušta da se o mnogim pitanjima u različitim dijelovima BiH razmišlja na isti način.

To je potvrdilo i opsežno istraživanje što ga je, u razdoblju od 8. do 18. travnja i na uzorku od 1500 ispitanika, proveo (američki) Nacionalni demokratski institut za međunarodne odnose (NDI). Istraživanje je, primjerice, pokazalo da skoro dvije trećine (63 posto) građana podržava nazočnost Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR), no teritorijalna rasprostranjenost podrške ostanku OHR-a je vrlo neujednačena – u Federaciji BiH čak 82 posto ispitanika smatra da bi OHR trebao nastaviti svoju misiju, dok u Republici Srpskoj takvo stajalište zastupa samo 29 posto ispitanika.

Među tih 29 posto sasvim sigurno nije premijer RS Milorad Dodik niti članovi njegova kabineta. Oni su, naime, ovih dana Vijeću sigurnosti UN-a uputili pismo u kojem traže zatvaranje OHR-a, tvrdeći da visoki predstavnik Valentin Inzko daje “izvršne zapovijedi koje znatno prelaze njegov pravni mandat« te da time »krši ljudska i demokratska prava zajamčena ustavom BiH”.

Kada je pak riječ o dijelu istraživanja koje se odnosi na predstojeće izbore, iz njih je također dosta teško shvatiti kakav bi mogao biti izborni rezultat, a pogotovo je teško napraviti projekciju sastava buduće vlade, jer kod izbora zastupnika u državnom parlamentu svaki entitet predstavlja zasebnu izbornu jedinicu, a kod izbora nove vlade presudnu riječ ima Dom naroda parlamenta BiH, čiji sastav ne mora nužno odražavati raspoloženje većine birača.

Dom naroda je, naime, sastavljen od po pet predstavnika svakog od triju konstitutivnih naroda, izabranih posredno u Domu naroda Federacije BiH (Bošnjaci i Hrvati) odnosno Skupštini RS (Srbi). Iz svega navedenoga, sam po sebi se nameće zaključak da je tako kompliciranu i nedosljedno složenu strukturu – zajednicu dvaju entiteta i triju konstitutivnih naroda, teško zamisliti bez arbitra. OHR-a ili nekog drugog, svejedno je. [Ivan Šabić / Vjesnik]

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*