BiH sama sebe isključila iz Vijeća Europe

U Strasbourgu  se od 11. do 15. travnja održava  proljetno zasjedanje Parlamenta Vijeća Europe bez izaslanstva BiH, zbog toga što nije konstituirana vlast, nije izabrano novo izaslanstvo, a starom je istekao mandat.

Tako se potvrdilo ono na što, prije svega, međunarodni službenici upozoravaju: BiH samu sebe kažnjava i odriče se svog zakonitog mjesta u europskim institucijama.

Vijeće Europe je najstarija europska institucija i okuplja zemlje starog kontinenta, što približno čini  oko 800 milijuna stanovnika. Član jedino nije Bjelorusija, kojoj je učešće zabranjeno zbog nepoštivanja ljudskih prava.

BiH se sama isključila, za sada, iz proljetnog zasjedanja, ali njeno učešće može biti  pod znakom pitanja sve do početka naredne godine.
Milica Marković, član bivšeg izaslanstva u Vijeću Europe, ipak izražava nadu da će se Bosni i Hercegovini, po tko zna koji put,  „progledati kroz prste“.

„Novo izaslanstvo će po nekim informacijama moći startati tek od siječnja iduće godine, ali ja mislim sve dok BiH nije suspendirana kao članica iz Vijeća Europe, da će moći podnijeti zahtjev i da traži da se verificira novo izaslanstvo tako da ja očekujem da će novo izaslanstvo ipak moći krenuti s radom od lipnja, dakle na ljetnom zasjedanju Vijeća Europe“, kaže Markovićeva.

Može se reći da je BiH za sada dobro prošla, jer dugoročno njen status u Vijeću Europe određuje  provođenje presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić – Finci. Zbog ignoriranja ove obveze, BiH bi mogla biti isključena iz Vijeća Europe, a „opasnost“ se nadvila i nad Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Dervo Sejdić, koji je podnio i drugu tužbu protiv BiH Europskom sudu za ljudska prava, kaže kako nije riječ o suspenziji izaslanstva iz tehničkih razloga, odnosno zbog njenog  neimenovanja.

„Neuspostavljanje vlasti u BiH šest mjeseci nakon izbora to meni više nije tehnički problem. To je problem političke volje u BiH. Da to nije nešto najgore što se može dogoditi Bosni i Hercegovini, i to je točno, jer vrlo lako se može desiti da BiH bude isključena, da Bosni i Hercegovini bude suspendiran ugovor o priključivanju i suradnji“, ocjenjuje Sejdić.

Rok za izbor novog izaslanstva bio je 3. travnja 2011., na što je posebno upozorio predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Mevlut Cavusoglu, za vrijeme nedavne posjete BiH.

„Bez ikakvih sankcija koje su prema vama poduzete, vaša zemlja već izvjesno vrijeme sama sebe izolira. Ja sam spomenuo da BiH nema svoje predstavnike u ključnim tijelima Vijeća Europe. Time ona ne učestvuje u radu tih tijela, a niti im daje doprinos. Vi trenutno nemate izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, čime ste isključeni iz njenog rada. Ova situacija je za nas neprihvatljiva. Od 2006. godine, kako ja ovdje dolazim, zapravo nema nikakvog stvarnog napretka, nema nikakvih promjena. Zemlja se kontinuirano nalazi u pat poziciji. Građani se  trenutno nalaze u situaciji da su taoci onoga što se u zemlji dešava, a mi to smatramo neprihvatljivim“, poručuje Čavušoglu.

Dervo Sejdić također ističe da međunarodna zajednica ne treba kažnjavati građane i predlaže.

„Kaznite političare i političke opcije, stranke. Njima blokirajte i hodanje po Europi i žiro račune ako se zaista želi pomoći da BiH prije svega napreduje na putu prema Europi, a onda i da provede presudu na valjan način“, rekao je Sejdić.

Posljedice koje BiH  može imati zbog neispunjavanja preuzetih obveza su višestruke, naglašava Alma Čolo, član bh. izaslanstva u prethodnom mandatu, ali osnovna je srozavanje ugleda zemlje.

„Ukoliko ne izvršavamo svoje obveze, znači mi ne poštujemo statut Vijeća Europe i samim tim pada i ugled države, jer država ne poštuje svoje međunarodne obveze“, kazao je Čolo.

Profesor sarajevskog Univerziteta Zarije Seizović pak smatra da je BiH svoj ugled u dobroj mjeri već izgubila.

„Neozbiljnost s kojom se pristupilo kako se kaže implementaciji, a pravilno je reći izvršenju presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci, je skandalozna. U zemlji u kojoj je ustavno-pravni okvir takav da je Europski sud za ljudska prava rekao da se radi o institucionalnoj diskriminaciji ništa nije učinjeno da se to stanje promijeni. Za svaku drugu zemlju bito vjerojatno bila velika i teška sramota i učinilo bi se sve da se takva situacija promijeni. Međutim, u zemlji u kojoj njena polovina nema nikakav spram njene zastave, himne i grba, ma kakvi oni bili, ni to nije iznenađujuća situacija. Mislim da smo vrlo bizarna tvorevina u kojoj polovina uopće nije zainteresirana za njenu bilo kakvu budućnost, pa ni njenu budućnost u nekim europskim integracionim procesima, iako je deklarativno za to“, kazao je Seizović.

Izvor: Radio Slobodna Europa

3 Comments

  1. B. i Herecegovina kao drzava ona nemoze postojati.prisilno drzati naroda zajedno stvarati drzavu i pravni poredak nemoguc.Muslimani oni ne zele Evropsku B. i Hercegovinu.Muslimani B. i Hercegovinu zela svrstati sa muslimanskim zemljama.Svi oni koji stoje na strani sileci narode da zajedno zive. Toje teror i mucenje naroda.

Odgovori na Bogumil Otkaži odgovor

Your email address will not be published.


*