BiH troši 50 posto prirodnih resursa više nego što nego što Zemlja može dati

Bosna i Hercegovina troši više prirodnih resursa negoli joj je dostupno. Ako bi ovakvim načinom života živjeli svi ljudi na planeti, trebali bismo jednu i pol planetu kako bi zadovoljili svoje životne navike.

Ta konstatacija navedena je “Izvještaju o stanju planeta” Svjetske organizacije za zaštitu prirode – WWF, u kojem se upozorava da je, zbog konstantnog porasta potrošnje prirodnih resursa i rastuće ljudske populacije, pritisak na planet i biološku raznolikost sve veći i prijeti našoj sigurnosti, zdravlju i blagostanju.

U usporedbi sa Bosnom i Hercegovinom, Hrvatska ima dosta veći ekološki otisak, dok Srbija ima nekoliko niži, iako je on i dalje prevelik za Zemljinu održivost. Stil života u Hrvatskoj iziskuje 2,36, dok u Srbiji zahtjeva 1,45 vrijednosti prirodnih resursa planeta, što je istovjetno globalnom prosjeku ekološkog otiska. Slovenija troši čak 2,93 planeta. U izvještaju se također ističe utjecaj urbanizacije: do 2050. godine, dva od tri čovjeka će živjet u gradu i bit će potrebno reorganizirati i optimizirati korištenje prirodnih resursa.

“Izvještaj o stanju planeta” mjeri promjene u zdravlju ekosustava našeg planeta praćenjem stanja populacija u više od 2.600 vrsta tj. globalni živući indeks, koji pada već 40 godina, a najjače su pogođena tropska područja, gdje je biokapacitet u zadnjim desetljećima pao čak za 60 posto.

Baš kako se globalni živući indeks smanjuje, tako se druga važna vrijednost, ljudski ekološki otisak, povećava. Ljudi od planeta zahtijevaju sve više, a resursi koje nam planet pruža sve su manji.

“Živimo i ponašamo se kao da imamo dodatni planet na raspolaganju. Koristimo 50 posto više resursa nego što planet može proizvesti. Ukoliko ne promijenimo taj trend, do 2030. godine ni dva planeta nam neće biti dovoljna da zadovoljimo sve ljudske potrebe. Kako bi vratili zdravlje planetu, moramo riješiti uzrok problema: porast broja stanovništva i prekomjernu potrošnju”, istaknula je Irma Popović Dujmović iz WWF-ovog Mediteranskog programa.

WWF-ova analiza upućuje da rješenja leže u aktivnostima poput smanjenja količine otpada, pametnijeg upravljanja vodama i korištenju obnovljivih izvora energije, poput vjetra i sunčeve svjetlosti.

U Izvještaju je istaknuta i razlika među bogatim i siromašnim zemljama. Zemlje s visokim prihodima imaju u prosjeku tri puta veći ekološki otisak od srednje razvijenih zemalja te čak do pet puta veći od siromašnih zemlja.

Top deset zemalja s najvećim ekološkim otiskom po osobi su: Katar, Kuvajt, Ujedinjeni Arapski Emirati, Danska, Sjedinjene Američke Države, Belgija, Australija, Kanada, Nizozemska i Irska.

Prema globalnom Indeksu živućeg planeta, najveći pad biološke raznolikosti od 1970. godine do danas, zabilježen je upravo u zemljama s nižim dohotkom.

Smanjenje biokapaciteta zahtijevat će od pojedinih zemalja da uvoze još više prirodnih resursa iz drugih zemalja, na potencijalnu štetu zemlje koja se eksploatira.

Novo izdanje vodeće studije o stanju planeta koje se provodi svake dvije godine objavljeno je danas u cijelome svijetu, a i Bosna i Hercegovina je među zemljama koje pretjerano iscrpljuju prirodne resurse.

Izvještaj o stanju planeta objavio je nizozemski astronaut Andre Kuipers iz Međunarodne svemirske stanice, pruživši jedinstven uvid o stanju planeta sa svoje trenutačne svemirske misije koju provodi Europska svemirska agencija.

“Imamo samo jednu Zemlju. Čak odavde, iz svemira, mogu vidjeti ljudski otisak na prirodu; šumske požare, zagađenja zraka i erozije… Iako postoje neodrživi pritisci na planet, imamo mogućnost spasiti svoj dom, i to ne samo za našu dobrobit, već za dobrobit svih budućih generacija”, poručio je Kuipers iz Međunarodne svemirske stanice.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*