Božo Ljubić: Zašto su tri entiteta problem?

Zašto netko plaši narod federalizacijom kao uvodom u raspad? Zašto netko smatra da BiH može opstati samo s nemogućnošću odcjepljenja većinskih entiteta jednog od njena dva konstitutivna naroda?
Glavni problem je u tome zašto netko sumnja da bi Hrvati blokirali Bosnu i Hercegovinu ako bi imali federalnu jedinicu s hrvatskom većinom!

• Gospodine Ljubiću, Predsjedništvo SDP-a BiH je sporazum, najavljivan kao prijedlog načina provođenja presude Sejdić – Finci, vratio na nivo platforme za razgovore, najviše zbog izričitog protivljenja hrvatskog člana Predsjedništva BiH, gospodina Željka Komšića. Šta sada?

– Taj sporazum je sporazum četiri stranke – HDZ-a BiH, HDZ-a 1990, SDP-a BiH i SBB-a. On nije do kraja definiran, ali jeste dogovoren. I on nudi jedno rješenje za provedbu presude Sejdić – Finci, prijeko potrebno Bosni i Hercegovini s obzirom i na preuzete obaveze prema Europskoj uniji. Mi ne možemo ulaziti u različita mišljenja unutar jedne od četiri stranke iz sporazuma. Ono što želimo jest nastavak tih razgovora, da se sporazum konačno definira, da s njim izađemo pred stranke iz Republike Srpske, a onda i pred Parlament BiH, da ispoštujemo rokove prema EU. Od odgovornih političara očekujemo odgovoran pristup, što znači – ako neko ima neko rješenje, neka ga i ponudi.

• Kako gledate na odbijanje SDA? Tvrdi se kako bi ponuđenim prijedlogom Bošnjaci bili svedeni na tzv. findžan-državu, a da bi Hrvati iz zapadne Hercegovine mogli blokirati rad institucija FBiH i BiH, ali i da bi usvajanje ponuđenoga prijedloga bio prvi korak ka formiranju novih federalnih jedinica u BiH.

– SDA je otpočetka podržavala principe na kojima je formiran dogovor stranaka iz Federacije o implementaciji presude Europskog suda u Strasbourgu. To što su sada protiv takvih rješenja ja mogu shvatiti kao politički oportunizam u njihovom sučeljavanju s dojučerašnjim partnerom iz tzv. platforme. Rekoh, mogu shvatiti, ali ne mogu prihvatiti da se na tako važnim pitanjima za zemlju grade politički poeni. Nije ni to, međutim, glavni problem ove zemlje. Glavni problem je u tome zašto netko sumnja da bi Hrvati blokirali Bosnu i Hercegovinu ako bi imali federalnu jedincu s hrvatskom većinom! Zašto je i sama pomisao da Hrvati imaju entitet s hrvatskom većinom opasna za BiH, a normalno da Srbi i Bošnjaci imaju po jedan entitet sa svojom većinom, a vlast jednako dijele u distriktu Brčko, gdje Hrvati ponovno nisu ravnopravni.

Jednadžba s tri nepoznate

Zašto netko plaši narod federalizacijom kao uvodom u raspad? Zašto netko smatra da BiH može opstati samo s nemogućnošću odcjepljenja većinskih entiteta jednog od njena dva konstitutivna naroda? Zar BiH ne može opstati kao najbolja opcija, kao interes ili želja njena sva tri konstitutivna naroda? Vi ste u Vašem pitanju, možda i nehotice, dotakli glavni problem BiH. Ispravan odgovor na pitanja postavljena u mom odgovoru će tek riješiti desetljećima neriješenu jednadžbu BiH koja je, gle paradoksa, jednadžba s tri poznate. Nerješavanje ove jednadžbe sigurno vodi k raspadu.

• BiH je u kontinuiranoj političkoj krizi još od izbora iz 2010. godine. Što je uzrok toj krizi i vidite li način izlaska iz nje?

– Nije BiH u krizi od zadnjih izbora, već je politička kriza u Bosni i Hercegovini permanentno stanje od Daytona do danas. Novum nakon zadnjih izbora je kriza uspostave vlasti. O uzrocima ove nove eskalacije krize sam već dosta rekao u zadnjih godinu i pol i sada nemam ništa dodati. Rješenje je ustavna reforma koja će državu strukturirati na drugačiji način nego je to učinjeno u Daytonu. Rješenje je ustavna reforma koja će prava njena tri konstitutivna naroda riješiti na simetričan način i u teritorijalnom i institucionalnom pogledu. Ustavna reforma koja će otkloniti mogućnost majorizacije i strah od marginalizacije. Rješenja sam implicirao i kroz retorička pitanja u odgovoru na prethodno pitanje.

• Hoće li biti moguće provesti rekonstrukciju vlasti na svim razinama u BiH prije jeseni, odnosno prije lokalnih izbora?

– Bilo bi dobro da što prije dobijemo funkcionalne vlade na svim razinama koje će funkcionirati po principu sinergije, a ne po principu zbira suprotstavljenih interesa. Ne mogu jamčiti da će se to i desiti prije jeseni.

• Kakvi su danas odnosi dva HDZ-a, budući su ponovno aktualizirane priče o ujedinjenju dviju stranaka, a iz HDZ-a RH poručuju kako bi najviše voljeli da u BiH postoji samo jedan HDZ?

– U definiranju i zastupanju strateških hrvatskih interesa na razini države surađujemo dobro. Idući prema županijama i općinama, problemi su veći jer su grupni pa i osobni interesi mnogo izraženiji. Odgovornosti ima, naravno, na obje strane, ali je sigurno znatno veća na strani HDZ-a BiH, jer su zbog njihove jače pozicije u županijama i općinama veće i mogućnosti kako da primijene, tako i da izigraju sporazume. O ujedinjenju niti ne razgovaramo.

• Kad smo već kod HDZ-a RH, često se dovodite u kontekst dobivanja novca iz crnih fondova hrvatskoga HDZ-a. Jeste li dobivali novac iz tih fondova i je li i u jednom trenutku i na kakav način HDZRH sudjelovao u financiranju HDZ-a 1990?

– Ne, HDZRH nikada nije sudjelovao u financiranju HDZ-a 1990, pa prema tome, nikada nismo niti primili novac iz navodnih crnih fondova HDZ-a RH. Ne samo da nas nije financirao HDZRH već nitko iz inozemstva, za razliku od nekih drugih stranaka u BiH, koje su bile izvana izdašno financijski podupirane od različitih stranačkih i parastranačkih fondacija iz inozemstva, kao i putem afiliranih nevladinih organizacija. [Jurica Gudelj / Oslobođenje]

2 Comments

  1. Može Božo treći entitet al da ti to bude zapadna Hecegovina jar dole skoro 100 godina nema ni Muslimana ni Srbina

  2. Umjesto novih entiteta triba aktivno raditi na trećoj Jugoslaviji, ili ako želite na Jugosferi. Kao i drugim narodima nase domovine tako je i hrvatima u Bosni najljepse bilo u Jugoslaviji. Zato je triba obnoviti, naravno kao fleksibilnu i demokratsku zajednicu povezanu gospodarskim interesima i principom solidarnosti. Najbolje bi bilo ponovo napraviti Jugoslaviju u kojoj je princip solidarnosti bio razvijeniji nego igde u razvijenim zemljama, te najzad iz gospodarskih razloga jer je raspad jugoslavenskog trzista sve nas kostao minimalno 500-1000 milijardi dolara. U biti, u Jugoslaviji bi se svi bolje osjecali, kao kod svoje kuce, a mnogo bi bolje ziveli i perspektive svekolikog razvoja bi bile najvece za sve nase narode koji tribaju jedni drugima sve oprostiti (što je kršćanski) i opet biti u ljubavi.

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*