Čak 34 napada na vjerske objekte u BiH: Jača li vjerska netolerancija?!

Čak 34 napada na vjerske objekte u Bosni i Hercegovini dogodila su se u posljednjih pola godine, a na meti najnovijih, na koje su reagirale i neke od vodećih političkih stranaka, dogodili su se u okolici Sarajeva.

U noći na četvrtak ispisani su uvredljivi grafiti na pravoslavnoj crkvi Svetoga Save u prigradskom sarajevskom naselju Blažuj. Među ostalim, počinitelji su, uz pozive na džihad, ispisali poruku »Marš u Srbiju«.

Istoga dana u većinski srpskim Palama aktivirana je eksplozivna naprava uz džamiju u mjestu Podvitez, što je izazvao manju materijalnu štetu.

Razumljivo je da takvi napadi stvaraju osjećaj nesigurnost kod pripadnika manjinskih naroda. Čak i ako bi se ovi najnoviji i mogli tumačiti povišenim tenzijama nakon uhićenja osumnjičenog ratnog zločinca Ratka Mladića, relativno visoka učestalost skrnavljenja vjerskih objekata i groblja pripadnika manjinskih zajednica ipak možda prije svega ukazuje na zabrinjavajući trend jačanja vjerske netolerancije u Bosni i Hercegovini.

I jedna aktualna izjava vrhbosanskog nadbiskupa, kardinala Vinka Puljića, dana u povodu posjeta pape Benedikta XVI. Hrvatskoj, govori o istoj stvari. Puljić je, komentirajući mogućnost da sadašnji papa, poput svog prethodnika, posjeti i BiH, rekao kako za to u ovom trenutku ne postoji odgovarajuće ozračje zbog postojanja previše negativnog naboja prema Katoličkoj crkvi.

Bez obzira bilo to točno ili ne, jasno je da se pripadnici svih triju vodećih vjerskih zajednica u BiH često osjećaju nesigurnim na područjima gdje nisu u većini, a spomenuti napadi na vjerske objekte taj osjećaj nesigurnosti samo produbljuju.

Međureligijsko vijeće BiH, tijelo koje okuplja poglavare islamske, katoličke, pravoslavne i židovske zajednice u državi, pokušava utjecati na smirivanje strasti. To je vijeće nedavno pozvalo i sva tijela vlasti, a posebno policiju, da se pozabave tim problemom. Također, Međureligijsko vijeće u posebnoj je izjavi pozdravilo »sve pozitivne primjere međuvjerske tolerancije i suživota u određenim sredinama koji pridonose poboljšanju odnosa među crkvama i vjerskim zajednicama«.

U nekoliko navrata vjerski poglavari svih konfesija zajednički su posjećivali oskrnavljene vjerske objekte i groblja, nastojeći poslati poruku da ni jedna vjera ne odobrava narušavanje tuđih vrijednosti.

U BiH je, dakako, problem i to što je vjerska pripadnost često i ključna oznaka nečijeg nacionalnog identiteta, pa se svi problemi u (dnevno)političkoj sferi i tenzije između pripadnika različitih nacionalnih skupina te sukobi političkih elita održavaju i na jačanje vjerske netolerancije.

(Alenko Zornija, Vjesnik – Zagreb)

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*