Čičak: SUBNOR želi ponovno uvođenje verbalnog delikta

Hrvatski helsinški odbor (HHO) osudio je pisanje pojedinih medija koji su proteklih dana kritizirali izjednačavanje fašističkih i komunističkih zločina i u tom kontekstu neosnovano, kaže, prozvali ministra Tomislava Karamarka, ignorirajući pritom činjenicu da je jedinstvena osuda svih zločina totalitarnih sustava službeni stav Europske unije.

U izjavi za javnost HHO upozorava kako dio medija, pogotovo tiskovnih, gotovo da i nije zabilježio obilježavanje dana žrtava totalitarnih režima, već su taj dan (23. kolovoza) iskoristili za lansiranje priče o tome vode li se (pred)istražne radnje protiv Josipa Boljkovca i (Josipa Manolića), koje se navodno sumnjiči za ratne zločine poslije Drugog svjetskog rata.

“Boljkovac i njegovi medijski istomišljenici i zaštitnici su, koristeći se metodom zamjene teza, pokušali izokrenuti smisao obilježavanja tog dana za optužbe protiv ministra policije Karamarka, po svemu sudeći zbog njegova beskompromisnog stava u borbi protiv korupcije i svih oblika kriminala”, smatraju u HHO-u.

Znakovitim navode i prozivanja od strane SAB/SUBNOR-a upućeno ministru Tomislavu Karamarku zbog njegovih izjava o Titu, kojima se, navodno, “potiče na mržnju i izaziva uznemirenost građana, što potpada i pod kaznenu odgovornost”, a iz čega u HHO-u iščitavaju jasnu poruku da SAB/SUBNOR i njegovi istomišljenici “traže vraćanje verbalnog delikta i uhićenje protivnika komunističkog sustava i ideologije te kritičara Josipa Broza Tita”.

Odbor upozorava da ovi pozivi “znače napad na ustavni poredak RH te da su suprotni obvezujućim europskim dokumentima, čime se Hrvatska udaljava o željenih integracija u EU”. “Osim toga, radi se o grubom kršenju principa ljudskih prava, kao i vladavine prava, zbog kojeg su stradale tisuće i tisuće nevinih građana, kako iz Hrvatske, tako i iz cijele bivše države, i to upravo ljudi kao što su članovi SAB/SUBNOR-a i njihovi medijski glasnogovornici”, navodi se u izjavi koju je potpisao predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak.

Iz HHO-a nadalje ocjenjuju kako se pojedinci i cijele grupe u Hrvatskoj samo deklarativno opredjeljuju za Europu, a pritom se ne mogu pomiriti s europskim stajalištem, koje je pretpostavka za potpunu duhovnu i intelektualnu integraciju Hrvatske u ujedinjenu Europu. Takav “antieuropski duh”, smatraju u Odboru, posebno je vidljiv u izdanjima EPH (Jutarnji list i Slobodna Dalmacija).

Upozoravaju i kako je “netočna tvrdnja, iako se uporno ponavlja, da se u Ustavu RH spominje ‘antifašizam'”. U Ustavu RH, u 11. točci izvorišnih osnova, kao dokaz kontinuiteta hrvatske državnosti, stoji da se puna državna suverenost crpi iz odluka ZAVNOH-a (1943.), nasuprot NDH (1941.)”, naglašava HHO te podsjeća kako u istoj 11. točki Ustava stoji i da je Hrvatska na demokratskim izborima 1990. na svojoj povijesnoj prekretnici odbacila komunistički sustav.

HHO ujedno upozorava kako nema nikakve osnove da se najnovije rasprave o mogućim kaznenim postupcima protiv osoba koje se sumnjiči za kazneno djelo ratnog zločina nakon Drugog svjetskog rata, dovodi u kontekst predizbornih aktivnosti ove ili one stranke, jer, ističe, “svu nadležnost u odlučivanju o kaznenom gonjenju ima isključivo DORH”.

Čičak napominje kako hrvatske vlasti nisu napravile ono što Europa zahtjeva, jer nisu obilježile europski Dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima. HHO pod time smatra da se Hrvatska nije odrekla fašizma i komunizma, iako je je 17. lipnja 2011. donesen Zakon o dopuni Zakona o državnim blagdanima…, kojim se proglašava “europski Dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima”.

“HHO ponovno poziva Sabor na izvršenje ove dopune kako bi se spriječila mogućnost takvog povijesnog komunističkog revizionizma koji Titov komunistički režim i dalje drži neupitnom vrijednošću koju se ne smije ni kritizirati. Naime, od pokušaja povijesnog revizionizma do zahtjeva za progon i kažnjavanje kritičara Tita i komunističkog režima samo je jedan korak. To u medijima, ali i drugdje, rade isti oni koji su stvarali ideološku podlogu ili izravno sudjelovali u uhićenjima i progonima protivnika Titove komunističke diktature sve do 1990. Želimo istaknuti da je ideja ljudskih prava u to vrijeme bila kriminalizirana, a njeni zagovornici uhićivani i zatvarani”, ističe Čičak.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*