Članove Predsjedništva birati u Parlamentu

kresevska1Na sastanku održanom u Mostaru političke stranke potpisnice Kreševske deklaracije (HDZ BiH, HDZ 1990, HSP BiH, HKDU, HSS-NHI, NS Radom za boljitak) zaključile su da se presuda Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u slučaju “Finci-Sejdić” treba provesti, ali te promjene Ustava treba iskoristiti kako bi se eliminirale i odredbe koje diskriminiraju i konstitutivne narode. Po postojećem Izbornom zakonu, naime, Hrvati i Bošnjaci iz Republike Srpske, kao ni Srbi iz Federacije BiH, ne mogu se kandidirati za članove Predsjedništva BiH. Zaključeno da bi neizravan izbor članova Predsjedništva, tj. izbor u Parlamentu BiH, što bi omogućio provedbu presude Europskog suda, ali bi istovremeno osigurao i da hrvatski narod dobije svoga autentičnog predstavnika u Predsjedništvu BiH.
Predstavnici stranaka potpisnica Kreševske deklaracije smatraju da se nacinalni klubovi u Domu naroda mogu proširiti s po jednim članom nacionalnih manjina, odnosno ostalih. Nadalje, za svaku odluku u Domu naroda bila bi potrebna većina svakoga nacionalnoga kluba te bi na taj način Dom naroda zbilja postao etnički dom, a ne kao do sada često entitetski.
Na današnjem sastanku u Mostaru bilo je riječi i o popisu stanovništva, a potpisnice Kreševske deklaracije podržavaju provedbu popisa 2011. godine s nacionalnom, vjerskom i jezičnom odrednicom, pod uvjetom da se rezultati popisa ne mogu odnositi na konstituiranje vlasti prije donošenja novoga Ustava BiH. Također, treba omogućiti svim prognanicima izvan BiH, koji se još nisu vratili, da budu popisani kao državljani BiH.
Sugovornici su dogovorili da sve hrvatske stranke preko svojih predstavnika u općinama koje su preuzele osnivačka prava nad Radijem Herceg-Bosne, zahtijevati ispunjavanje financijskih obaveza prema tom mediju, a što se tiče HRT-a Mostar ići će se s inicijativom da Grad Mostar ponovno preuzme vlasnički udio od 45 posto u toj medijskoj kući, koji je Grad ranije ustupio Hercegovačko-neretvanskom kantonu, a koja nikada nije preuzeo prava i obaveze zbog protivljenja bošnjačkih stranaka. U slučaju da Grad ne prihvati takvo rješenja, Gradsko vijeće Mostara trebalo bi usvojiti odluku o ustupanju 45 postotnog vlasničkog udjela u HRT-u Mostar kantonima koji su spremni preuzeti prava i obaveze, ili privatnim osobama.
Na sastanku je rečeno da se nastavljaju pripreme za uspostavu televizijskog kanala na hrvatskom jeziku na državnoj razini te da to podržavaju sve stranke potpisnice Kreševske deklaracije.
Razgovarano je i oko mogućeg zajedničkog nastupa ovih stranaka nastupa na sljedećim izborima, posebno oko zajedničkog kandidata za člana Predsjedništva BiH, a razgovor će se nastaviti na sljedećem sastanku, a do tada će biti jasnije kako će i hoće li se provesti presuda Suda za ljudska prava i hoće li ostati postojeći način izbora članova Predsjedništva.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*