Cutileiro: Izetbegović je kriv što je propao plan koji je BiH mogao spasiti od rata

jose-cutileiroPortugalski diplomat Jose Cutileiro okrivio je nekadašnjeg bošnjačkog lidera Aliju Izetbegovića za propast poznatog Cutileirovog plana iz 1992. godine. Ustvrdio je da je “istinska tragedija” što nisu prihvaćena načela tog sporazuma o budućnosti BiH.

“Kada se usporedi zemljovid koja je bila dodatak Izjavi o načelima i zemljovid koji je dio Daytonskog sporazuma iz studenog 1995. godine, vidi se da je, nakon tri i pol godine ratovanja, rezultat skoro isti. Mnogi životi su mogli biti sačuvani”, rekao je Cutileiro, svjedočeći pred Haaškim sudom u dokaznom postupku obrane Radovana Karadžića.

Cutileiro, koji je, kao predstavnik tadašnje Europske zajednice, pregovarao sa stranama u BiH u prvoj polovini 1992. godine, dao je izjavu predstavnicima tima Karadžićeve odbrane prošle godine i ona je već objelodanjena.

Nakon što je svjedok potvrdio da bi, kada bi mu bila postavljenja ista pitanja, danas dao u suštini iste odgovore, Karadžić je predao Cutileiro izjavu u dokazni materijal.

Dio izjave je i Cutileirovo pismo magazinu Economist iz prosinca 1995. godine, u kojem on kaže da su “Aliju Izetbegovića i njegove suradnike autsajderi sa strane, koji su vjerovali da znaju bolje, hrabrili da odbaci sporazum iz 1992. i bori se za unitarnu bosansku državu”.

U izjavi se opisuje tijek pregovora o uređenju BiH, čija je završna, šesta runda održana u Bruxellesu krajem ožujka 1992.

Srbi, Hrvati i muslimani dogovorili su se tada da se BiH “sastoji od tri konstitutivne jedinice, a svaka od njih, kao i središnje tijelo, zalagala bi se za zaštitu ljudskih prava i za zaštitu prava manjina”.

U skladu sa Izjavom, Skupština BiH trebala se sastojati od Doma građana i Doma konstitutivnih jedinica, a za donošenje odluka bila bi neophodna većina.

Bilo je također predviđeno da se održi referendum da bi ova načela bila potvrđena.

Cutileiro je potvrdio da je ubrzo nakon postizanja sporazuma dobio informacije da se Izetbegović odriče svog potpisa. Muslimanska stana je u junu 1992. formalno odbacila sporazum, kazao je Cutileiro.

U izjavi svjedoka dati su i izvodi iz bilježaka američkog veleposlanika Herberta Okuna, bivšeg zamjenika posebnog izaslanika UN-a za Balkan, gdje on navodi kako je “Cutileiro prestao vjerovati Izetbegoviću” i da smatra kako je on “prepredenjak i da laže”, te da “jedno govori u javnosti, a drugo privatno”.

Zabilježen je i Cutileirov stav da je “apusrdno samo srpsku stanu kriviti za situaciju u BiH, jer su sve tri strane odgovorne”.

Zastupnik optužbe Alan Tieger sugerirao je da je “bilo više načina da se spriječi rat”, te da je, “osim prihvatanja načela, drugi način bio da bosanski Srbi prihvate nezavisnost BiH”. “Niste spomenuli Hrvate, koji su takođe imali svoje ideje”, odgovorio je Cutileiro.

Po proglašenju nezavisnosti Hrvatske mnogima bilo jasno da će doći do problema u BiH, rekao je Cutileiro, dodavši da “Srbi nisu htjeli nezavisnu Bosnu, Hrvati su htjeli da pripoje dio Bosne, a muslimani su mislili da mogu da ostvare jedinstvenu državu”.

Istaknuo je da Europljani nisu htjeli promjenu granica, ali da Srbi i Hrvati nisu bili zainteresirani da BiH ostane kakva jeste, dok su se muslimani zalagali baš za tu soluciju, pa je trebalo naći održivo rješenje.

Cutileiro je svjedočio na osnovu obvezujućeg naloga Tribunala, pošto nije htio dati iskaz dragovoljno, jer vjeruje da bi obaveza za pregovarače da se pojave kao svjedoci mogla ugroziti njihovu poziciju u nekim budućim sukobima.

Suci su taj stav odbacili, ističući da su mnogi drugi međunarodni pregovarači već svjedočili u Tribunalu.

Tijekom Cutileirova svjedočenja u sudnici su bila dva predstavnika portugalske vlade.

Zahvaljujući svjedoku na dolasku u Haag, Karadžić je rekao: “Niste bili nimalo meki prema Srbima, ali mi smo se divili vašoj upornosti i vještini da se sačuva mir.”

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*