D. Lovrenović: Stećci su svjedoci bh. multikulturalnosti

Bosanskohercegovački intelektualci okupljeni u Asocijaciji nezavisnih intelektualaca “Krug 99” razgovarali su danas u Sarajevu o temi “Bosanski stećak – na putu ka listi Svjetske kulturne baštine”.

Uvodničar sesije bio je prof. dr. Dubravko Lovrenović, član državne Komisije za zaštitu kulturnog naslijeđa, koji je govorio o specifičnosti stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, u kontekstu njihove brojnosti i interkonfesionalnosti.

Kazao je da su upravo stećci svjedoci bh. multikulturalnosti, jer iako su pripadali sljedbenicima različitih crkava, na njima se to nije moglo uočiti, a stećak obuhvaća sve što je značilo europsku dimenziju reprezentacije smrti i njezinu lokalnu izvedbu u srednjovjekovnoj Bosni.

Lovrenović je govorio i o brojnim arheolozima, piscima, novinarima koji su se bavili fenomenom stećka, ali je posebno naglasio britanskog arheologa Arthura Evansa koji je još 1875. godine ustanovio da bi stećak mogao biti nadgrobni spomenik.

Dodao je da je Šefik Bešlagić, kulturni povjesničar, ne samo uradio najveći broj radova o stećcima, nego je i objedinio sve što su prethodne generacije pisale o stećcima.

Lovrenović je kazao da je Projekt nominacije stećaka, koji zajedno realiziraju BiH, Hrvatska, Srbija i Crna Gora, jedini kulturološki projekt koji se odvija među zemljama bivše Jugoslavije.

Do sada je cijela procedura prošla prvu i na kraju je druge faze koja bi trebala završiti sljedeće godine na sastanku u Beogradu, kada bi trebao biti usvojen konačan popis svih nekropola u ove četiri zemlje. Taj popis bit će nominiran za Listu svjetske baštine UNESCO-a.

BiH kandidira 22 nekropole stećaka, a nakon završetka druge faze počet će treća završna faza koja će pored financijske potpore zahtijevati suradnju svih institucija koje se bave kulturnom baštinom u BiH, od državnog do lokalnog nivoa. Lovrenović je naglasio da su u slučaju stećaka sve institucije, do sada, davale punu podršku i surađivale u ovom projektu.

Predsjednik “Kruga 99” prof.dr. Sulejman Redžić kazao je da stećak bh. kulturno naslijeđe svrstava u sami vrh Europe.

“Međutim, u postdaytonskoj BiH posebno prirodno kulturno naslijeđe prepušteno je samo sebi. Razara se i devastira i zato su neophodne efikasne mjere kako bi se uspostavio adekvatan sistem upravljanja kulturnim naslijeđem”, poručio je Redžić.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*