Damir Arnaut: Zahtjev za trećim entitetom nije neustavan!

HR-DamirArnautDamir Arnaut, savjetnik za ustavno-pravna pitanja predsjedajućeg Predsjedništva BiH dr. Harisa Silajdžića i član pravnog tima obrane dr. Ejupa Ganića dao je vrlo zanimljiv intervju u kojem je, među ostalim, pojasnio zašto hrvatski zahtjevi za uspostavu trećeg entiteta u BiH nisu neustavni, ali jednako tako kazao i što bi trebalo učiniti da se takvi zahtjevi zamjene željom za uspostavom takvog ustavnog modela koji bi Bosnu i Hercegovinu učinio funkcionalnom i demokratskom državom, u kojem se niti jedna skupina ne bi osjećala diskriminiranom.  On je također prokomentirao i nedavno potpisanu “Istanbulsku deklaraciju”, govor hrvatskoga predsjednika Ive Josipovića u parlamentu BiH, te kritizirao britansku politiku spram BiH.

* Nedavno potpisanu “Istanbulsku deklaraciju” Dodik, Radmanović i društvo već su javno nazvali antiustavnim činom. Vaš komentar?

ARNAUT: Ako to stvarno misle, neka zatraže ocjenu ustavnosti pred Ustavnim sudom BiH. Gosp. Radmanović je jedan od ovlaštenih pokretača sporova pred tim sudom.

U politici jednostavno ne postoje prijateljstva, postoje samo interesi i da nije bilo naših građana koji su ustali u obranu ove zemlje interesi raznih “prijatelja” bi vodili u nestanak Bosne i Hercegovine. Ovo važi za sve i tu ne smije biti bilo kakvih emocija. Naime, trenutno se stvara velika pompa oko aktivnosti Turske na ovim prostorima. Turska, kao i svaka druga zemlja se prvenstveno rukovodi svojim interesima i ti interesi se ne poklapaju uvijek sa našim interesima. Mi, naravno, možemo i trebamo tražiti zajedničke interese i na njima raditi, to je uostalom osnova međunarodnih odnosa. Ali svaka zemlja ima svoje crvene linije koje ne smije prelaziti. Ako je, recimo, za Turke crvena linija neka rezolucija o genocidu nad Armencima i mi takvu rezoluciju oborimo u našem Parlamentu nakon što je Dodik predloži, onda također mora biti jasno da je za nas nespominjanje genocida koji je potvrdio Međunarodni sud pravde također crvena linija. Insistiranje na vlastitim interesima je, uostalom, dugoročno isplativija politika jer nijedna država ne želi kao partnera zemlju koja je olako spremna svoje interese podrediti nekim drugim.

* S druge strane, gesta hrvatskog predsjednika Josipovića, izrečen u Parlamentu BiH, dočekan je na nož kod tamošnje desnice, te njihovih satelita i dijelu BiH. Komentar?

ARNAUT: Ivo Josipović nije rekao ništa što Predsjednik Mesić nije godinama ponavljao. To je jedna gesta koja samo dodatno dokazuje da je Hrvatska još davno raskrstila s tom politikom. Otpor HDZ-a se mogao i očekivati, ali daleko više zabrinjava činjenica da Srbija sada pokušava koristiti tu gestu kako bi izjednačila odgovornost za zločine u Bosni i Hercegovini. To izjednačavanje je, međutim, nemoguće – Hrvatska je u jednom trenutku imala pogrešnu politiku prema Bosni i Hercegovini koja je štetila i samoj Hrvatskoj. No ta politika nikada nije imala za cilj uništenje jednog naroda, što je bio cilj Srbije. Srbija je jedina zemlja u povijesti osuđena za kršenje Konvencije o genocidu, a i danas negira taj genocid jer odbija da taj termin upotrijebi. Uostalom, politiku podjele Bosne i Hercegovine nikada nije podržalo više od 20 posto hrvatskog stanovništva, dok dan danas skoro 60 posto srbijanskih građana smatra da je Ratko Mladić heroj. Dok se to ne promijeni, dok Srbija ne doživi jednu katarzu i shvati da je počinila najveće zločine u Evropi od Drugog svjetskog rata, njihove neiskrene deklaracije nam puno ne znače. I konačno, doprinos Republike Hrvatske u oslobađanju velikog dijela Bosne i Hercegovine 1995. godine se ne može zanemariti.

* Uskrsla je tzv. Hrvatska zajednica Herceg Bosna. Ima li u toj činjenici antiustavnog djelovanja i da li je trebalo politički, a naročito pravno reagirati na to?

ARNAUT: Sve više se spominje pitanje trećeg entiteta, ali moramo biti dosljedni u našim reakcijama. Ako smatramo da je legitimno zagovarati regionalizaciju zemlje, u smislu 5 ili više teritorijalnih jedinica baziranih na ekonomskim i zemljopisnim kriterijima, onda ne možemo reći da je neustavno zagovarati tri jedinice bazirane na etničkim. To jeste politički opasno, ali se moramo zapitati zbog čega neki predstavnici hrvatskog naroda smatraju da je to jedini način da ostvare svoje legitimne zahtjeve. Činjenica je da je položaj Hrvata u Federaciji BiH jako nepovoljan i za to ne možemo kriviti Republiku Srpsku. Trebali smo to učiniti i ranije, ali nikada nije kasno da konkretnim djelima uvjerimo hrvatski narod da je i u njihovom interesu insistiranje na sveobuhvatnoj teritorijalnoj reorganizaciji a ne u stvaranju većinski hrvatskog entiteta izvan kog bi ostalo više od pola Hrvata koji žive u Bosni i Hercegovini. Ja nažalost moram konstatirati da smo mi premalo uradili kada je u pitanju pozicija hrvatskog naroda u FBiH da bi sada mogli samo osuđivati pozive za treći entitet.

* Gospodine Arnaut! U kojoj je fazi procesuiranje gospodina Ganića u Londonu?

ARNAUT: UK Home Office je 12. aprila odlučio da srbijanski zahtjev uputi sudu na odlučivanje i time smo ušli u ekstradicijski postupak. Sud je te sedmice utvrdio kalendar tog postupka i odbrana mora do 18. maja dostaviti sav svoj materijal, uključujući pisane izjave i listu svjedoka, kao i sve dokaze. S obzirom da smo dosta toga već uspješno prezentirali tokom procesa za kauciju još u ožujku, ova faza dobro napreduje, a prikupili smo i niz dodatnog materijala i osigurali dugu listu svjedoka.

O SLUČAJU GANIĆ

* Vaš klijent, dr. Ganić, nakon što je pušten iz pritvora u Londonu, bio je veoma kritičan prema britanskoj vanjskoj politici. Kako Vi tumačite da je britansko zakonodavstvo jednostrano slijedilo srbijansku tjeralicu, ignorirajući činjenicu da su haško i bh. tužiteljstvo već istražili “slučaj Dobrovoljačka” i da nisu našli elemente kaznenog djela?

ARNAUT: Prije svega, ja pružam i pravnu i logističku pomoć dr. Ganiću u svojstvu savjetnika trenutnog Predsjedajućeg Predsjedništva BiH. Dayton je nastavio kontinuitet Bosne i Hercegovine i stoga ovaj Ured ima obvezu štititi njene interese. Odvjetničkog iskustvo iz Washingtona mi je, naravno, korisno u aktivnom učešću u njegovoj odbrani, ali mi moja funkcija daje mogućnost i za institucionalno djelovanje. Što se odluka britanskih vlasti tiče, dobro ste primijetili da je haško tužilaštvo već dalo svoju ocjenu o ovom predmetu – nema elemenata kaznene odgovornosti dr. Ganića i uopče nema elemenata kaznenog djela. Naoružani vojnici JNA, koji su oteli Predsjednika Izetbegovića, su bili “legitiman vojni cilj.” Do identičnog zaključka je došao i Philip Alcock, međunarodni tužitelj u Tužiteljstvu BiH, koji je jedan od svjedoka obrane. UK Home Office je, međutim, u potpunosti ignorirao ove nalaze i donio političku odluku da izađe u susret srbijanskom zahtjevu. To me nije previše iznenadilo – pročitajte knjigu Taylora Brancha “The Clinton Tapes,” u kojoj citira Predsjednika Clintona koji kaže da su britanski službenici “podržavali embargo upravo jer je zadržavao nepovoljan položaj Bosne,” te da su govorili o “bolnoj ali realističnoj obnovi kršćanske Europe.” Da je 1992. godine odlučivala volja Velike Britanije, te da nije bilo ljudi poput Ejupa Ganića, Stjepana Kljujića, Jovana Divjaka, ili Dragana Vikića, Bosne i Hercegovine danas ne bi bilo, a Sarajevo bi doživjelo sudbinu Srebrenice. Jedino što je u svemu ovom pozitivno je što nas je srbijanska optužnica, te imena koja se na njoj nalaze, podsjetila da su Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu obranili patriote svih nacionalnosti i da je Sarajevo u tim godinama održalo civilizacijske vrijednosti kakve Velika Britanija nikada nije ni imala, uključujući u vrijeme kada je sa Hitlerom zaključila minhenski pakt.

* Javnosti je manje-više poznato tko je platio kauciju za puštanje dr. Ganića iz pritvora, ali se tu i tamo špekulira oko financiranja troškova njegove odbrane. Zaista, iz kojih izvora se financira odbrana dr. Ganića?

ARNAUT: Kauciju je osigurala Sanela Jenkins, pokazavši po tko zna koji put kako se treba odnositi prema svojoj državi i štititi njene interese. Bosna i Hercegovina se i danas bori za svoj suverenitet i ja podsjećam naše građane da stalno imaju na umu da je aktivna borba za državne interese jedini način da taj suverenitet sačuvamo. S tim u vezi, troškovi odbrane su već premašili cifru od 150.000 funti i za sada nemamo niti jedan izvor financiranja tih troškova. Podsjećam da Srbija ne traži dr. Ganića u njegovom individualnom kapacitetu, već da je otvorila sezonu lova na službenike čiji je angažman doslovno spasio Bosnu i Hercegovinu na dan kada je njen Predsjednik trebao biti likvidiran. Ovim Srbija direktno nastavlja Miloševićev projekt kog se nikada nije odrekla i koji nastoji završiti putem Republike Srpske koja blokira sve pokušaje da se za obranu osiguraju sredstva iz budžeta. Stoga bi bilo kakva pomoć naše dijaspore u financiranju troškova odbrane bila više nego dobro došla i ja pozivam sve naše građane da u tome uzmu učešće u skladu sa svojim mogućnostima.

* Hoće li usmeno, kao svjedok odbrane, svjedočiti i Philip Alckok, međunarodni tužitelj koji je vodio istragu u slučaju Dobrovoljačka i koji je, kao što je poznato, napustio Tužiteljstvo BiH decembra prošle godine?

ARNAUT: Philip Alcock je dostavio svoje pismeno svjedočenje koje smo već predočili sudu. Ukoliko ga sud pozove ili ukoliko mi ocijenimo da je potrebno i da usmeno svjedoči, Alcock se je spreman odazvati.

* Na jednoj od posljednjih sesija Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99” izjavili ste da očekujete da će proces dr. Ganiću biti završen do početka srpnja. Na čemu temeljite tu procjenu i kakav ishod očekujete?

ARNAUT: Nakon što mi dostavimo svoje materijale, englesko tužiteljstvo koje zastupa Srbiju mora dostaviti odgovor do 15. lipnja. Nakon toga će se održati usmeno ročište između 5. i 9. srpnja, kada će sud donijeti odluku. S obzirom na obim naših dokaza i nedostatak istih sa srbijanske strane, optimistični smo da će sud odbiti srbijanski zahtjev.

* Što, ako se ipak dogodii, da londonski Sud odluči da se dr. Ganić isporuči Srbiji? Koje pravne radnje nam u tom slučaju preostaju?

ARNAUT: Uzimajući u obzir naše dokaze, uključujući ocjene haškog Tribunala, te relevantne presedane engleskih sudova, šanse za to su ipak male. No, ukoliko se to i dogodi, englesko zakonodavstvo dozvoljava žalbeni postupak sve do gornjeg doma britanskog Parlamenta, odnosno House of Lords. Ako i to ne uspije, konačnu odluku donosi UK Home Office.

* Budući da je slučaj Dobrovoljačka neposredno vezan za zarobljavanje predsjednika jedne suverene i tada međunarodno priznate države, rahmetli Alije Izetbegovića, je li i tko je trebao tužiti zapovjedni kadar JNA ili njihove pravne sljedbenike za taj čin? Čini se da je bh. strana uglavnom u pravnoj i političkoj defenzivi?

ARNAUT: Srbija i Republika Srpska su ujedinjene oko uhićenja dr. Ganića. S druge strane, mi imamo lidere političkih stranaka koje događaje u Dobrovoljačkoj nazivaju “zločinom,” iako je haški Tribunal odbacio takvu karakterizaciju. Zbog takvih stavova, mi smo od rata u političkoj i pravnoj defenzivi i mogu sigurno reći da smo u vrijeme kada je Sarajevo bilo opkoljeno imali jaču državu nego sada. Pa zašto Srbija nije podigla nijednu optužnicu protiv bilo koje osobe iz Hrvatske? Jedini razlog je njihova spoznaja da bi Hrvatska odmah uzvratila istom mjerom. Mi se možemo sporiti oko raznih političkih tema, ali oko otpora nastavku Miloševićeve i Karadžićeve politike iz Srbije i Republike Srpske moramo biti ujedinjeni inače će Bosna i Hercegovina sve više slabiti.

1 Comment

  1. Srdacan pozdrav Damiru Arnautu,
    Daytonski mirovni ugovor je nesumnjivo dobro smisljen
    “Balans Terora”.Postalo je i Zagrebu i Sarajevu jasno da promjene nece biti ako se pita srpstvo u bosni koje cini 31% populacije a drzi 49% drzavnog teritorija BH.Alija Izetbegovic je po povratku iz Daytona objasnio:potpisali smo,jedan nepravedan mir.Josipoviceve Kritike Velike Britanije su u svakom slucaju kontraproduktivne.Jedini nacin je pokretanje pitanja”suvereniteta Vojvodine”kao kljuca za prekompoziciju Daytona.Godine 1919-te na mirovnoj konferenciji u Parizu radi Madarske financiske nesposobnosti placanja ratne odstete Francuskoj i velikoj Britaniji Madarska gubi Transilvaniju i Vojvodinu.otvaranjem ovog pitanja na stolu evropskih vlada u korist “suverene drzave Vojvodine” a iz evropskog budeta kompenzacije ratne stete Francuskoj i Britaniji .Ovaj plan bi pozdravili i Francuzi i Englezi a Madari da se i ne govori.Ukoliko Srbija i bosanski srbi ne pristanu na pravedniju raspodjelu unutar BH: muslimani 48%/srbi 32%/hrvati 20%,ovaj plan o suverenoj drzavi Vojvodini morao bi biti bolan pocetak pritiska na srpstvo ka rjesenju dejtonskog balansa terora.Dayton je upereniji vise protiv Europe nego Balkana.Politicki intelegentniji hrvati shvacaju da antimuslimanska krizarska politika ne smije piti vode.Vasi neprijatelji vas nesmiju navesti na taj put.To je put pogibli za sve.Srdacan pozdrav

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*