Davutoglu u BiH: Dobrodošlica s jedne, strah od “neoosmanizma” s druge strane

Šef turske diplomacije Ahmet Davutoglu boravi u trodnevnom posjetu Bosni i Hercegovini, u koju je doputovao još u nedjelju. Riječ je o vrlo zanimljivom događaju, jer je Davutoglu, kojeg smatraju tvorcem moderne turske vanjske politike, u BiH došao u poluslužbeni posjet. Rekao je da u Sarajevu želi sa suprugom, djecom i unucima dočekati najveći muslimanski blagdan Bajram, kojim će u utorak biti proslavljen završetak svetog islamskog mjeseca posta, ramazana. Kako je kazao turski ministar, za njega i njegovu suprugu Sare ovi bi dani mogli biti »najsretniji u godini«.

Prvi grad koji je Davutoglu posjetio u BiH je Mostar, gdje je u nedjelju obavio svoje vjerske dužnosti te posjetio lokalne znamenitosti, uključujući stari dio grada te dervišku tekiju na Buni, jedan od bisera bosanskohercegovačke graditeljske baštine iz otomanskog razdoblja. Turska je nakon rata sudjelovala u obnovi objekata porušenih u ratu, uključujući znameniti Stari most.

Tijekom razgovora s lokalnim političarima, Davutoglu je obećao da će se zauzeti za daljnji razvoj međusobnih odnosa, uključujući uspostavu izravne zračne veze između Mostara i Istanbula. Iako posjet Davutoglua BiH nije službeni, program je prilično intenzivan. Za ponedjeljak je bilo zakazano njegovo obraćanje na Američkom sveučilištu u BiH u amfiteatru poslovnog centra UNITIC u Sarajevu kako bi govorio o turskom pogledu na Balkan i BiH, te turskoj ulozi kao faktora stabilnosti u području. Šefu turske diplomacije je dodijeljen i počasni doktorat Sveučilišta u Tuzli za, kako je navedeno, njegov doprinos razvoju društvene misli, političkih znanosti, diplomacije, novom razumijevanju zajedničke prošlosti BiH i Turske te afirmaciji BiH u svijetu.

Za utorak, na Bajram, predviđeni su susreti turskog ministra s bošnjačkim članom Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem, poglavarom islamske zajednice BiH reisu-l-ulemom Mustafom Cerićem i drugima.

Poruka s kojom je turski ministar doputovao u BiH, a u posjet je došao nakon boravka u Prištini, je želja da njegova zemlja pomogne stvaranju područja zajedničkoga života na Balkanu.

»Na ovom području mogu se ponoviti patnje iz devedesetih godina, ako se ne stvori područje zajedničkoga života. Želimo vidjeti Balkan gdje u miru žive narodi, kulture i religije. Želimo stvaranje zajedničkog ekonomskog, kulturnog, integriranog Balkana na kojem ljudi nisu posvađani, rastrgani i udaljeni jedni od drugih «, rekao je Davutoglu, kako ga je citiralo sarajevsko Oslobođenje.

Politički analitičari pokušavaju iščitati i dublje poruke Davutogluova posjeta BiH, pa i činjenicu da je prvi čovjek turske diplomacije odlučio najveći vjerski blagdan provesti s obitelji upravo u Sarajevu.

U glavnome gradu BiH, naročito među Bošnjacima, s posebnom se blagonaklonošću gleda na pojačani turski interes za zbivanja u području. Ističu se i uspjesi koji su već postignuti, poput prevladavanja problema s odobravanjem imenovanja bosanskohercegovačkog veleposlanika u Beogradu, što je utjecalo na poboljšanje odnosa između BiH i Srbije. No, u Republici Srpskoj (RS) se ni približno tako blagonaklono ne gleda na novu ulogu Turske u području. »Ne želimo ovdje snažno prisustvo Turske jer je ona navijački raspoložena i podržava Bošnjake, a ne nas.

Ne žele nas prihvatiti niti nas vide kao partnere«, kazao je prije manje od mjesec dana predsjednik RS-a Milorad Dodik. Vrlo često u medijima u RS-u potencira se strah od »neoosmanizma«. Čini se ipak da je možda i glavni razlog rezervi službene Banje Luke strahovanje da bi Turska mogla iskoristiti svoje političke, a posebno gospodarske odnose sa Srbijom kako bi službeni Beograd napravio pritisak na vodstvo RS da promijeni svoju sadašnju politiku, koju često karakterizira nacionalistička retorika i potezi koji ne doprinose stabilnosti BiH.

Izvor: Vjesnik, Zagreb

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*