Deklaracija HNS-a: “Tražimo racionalno, funkcionalno i pravedno unutarnje uređenje BiH”

hns-bih-2013
U Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru danas je održano 5. zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH.

Na saboru je aklamacijom usvojena Deklaracija koju donosimo u cijelosti:

Mi, politički predstavnici hrvatskog naroda i domoljubi Bosne i Hercegovine okupljeni u Hrvatskom narodnom saboru BiH, imajući u vidu dobrobit i skladan razvoj tri – ustavom definirana – konstitutivna naroda i građana u BiH , te razvoj Bosne i Hercegovine kao demokratske i prosperitetne višenacionalne zajednice, donosimo ovu

DEKLARACIJU

Osnovna načela

Institucionalno i administrativno-teritorijalno rješavanje jednakopravnosti tri bosanskohercegovačka konstitutivna naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba – uz puno uvažavanje individualnih, građanskih prava i sloboda svih državljana Bosne i Hercegovine, najznačajnije je i najzahtjevnije pravno-političko pitanje u BiH.
Uspješno rješenje navedenog pitanja, prihvatljivo za pripadnike sva tri konstitutivna naroda i za sve građane, nužna je pretpostavka za uspostavljanje temeljnog društveno-političkog konsenzusa o poželjnosti i legitimnosti bosansko-hercegovačkog državno-pravnog okvira. Ono predstavlja neophodni preduvjet normalizaciji stanja i napretku u svim oblastima društvenog, ekonomskog i političkog života u Bosni i Hercegovini, uključujući i međunarodne odnose i procese, prije svega proces primanja u Europsku Uniju i NATO, te odnose sa susjednim državama.

Ulaskom Republike Hrvatske u EU stvaraju se nove okolnosti od povijesnog i suštinskog značaja i u tom smislu Hrvatski narodni sabor smatra prioritetnim ne samo za Hrvate u BiH, nego za BiH u cjelini, stvaranje ustavnih i zakonskih pretpostavki za punopravno članstvo BiH u EU.

Sustavne prepreke za uspostavljanje takvog konsenzusa su ugrađene u sadašnje ustavno-pravno i administrativno-teritorijalno ustrojstvo zemlje koje bi se u najkraćem moglo definirati kao „dva entiteta a tri konstitutivna naroda”. Premda su u ustavno-pravnoj materiji sva tri konstitutivna naroda jednakopravna i konstitutivna na cijelom teritoriju BiH, u praksi Republika Srpska funkcionira kao srpski entitet, a Federacija BiH kao bošnjački entitet. Takvim ustrojstvom, njime proizvedenim odnosom političkih snaga i stanjem na terenu, produbljuje se međusobno nepovjerenje među narodima i građanima i dovodi u pitanje funkcioniranje, pa i sami opstanak države Bosne i Hercegovine.

Uspješno funkcioniranje i opstanak BiH izravno se i kontinuirano ugrožavaju od strane provoditelja secesionističke politike, s jedne, i provoditelja hegemonističko-unitarističke politike, s druge strane.
Između secesionističkih i hegemonističko-unitarističkih koncepata i zahtjeva, nalaze se hrvatski zahtjevi za jednakopravnošću izraženi kroz zalaganje za dosljednu primjenu konsocijacijsko-federalističkih modela unutarnjeg uređenja.
Ti modeli se baziraju na priznavanju i uvažavanju postojećih etnonacionalnih identiteta konstitutivnih naroda kao legitimnih političkih identiteta, i teže harmoničnom upravljanju postojećim etno-identitetskim razlikama, a ne njihovom negiranju i poništavanju. Politički koncept na koji bi se trebao oslanjati ovaj model je multinacionalni federalizam.
Postojeće ustavno-pravno uređenje i njegova primjena u društveno-političkoj praksi, ne samo da Hrvatima kao konstitutivnom narodu ne osiguravaju niti omogućavaju stvarnu jednakopravnost s druga dva konstitutivna naroda, nego, također, diskriminiraju i građane koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda.
Pored toga što je, po mjerilima jednakopravnosti konstitutivnih naroda i ravnopravnosti građana, ovakav ustroj nelogičan i nepravedan, i kao takav izvor stalnih međunacionalnih i društveno-političkih konflikata, on je i glomazan, netransparentan, neupravljiv, skup i neučinkovit.

Stoga smatramo da je Bosni i Hercegovini potrebna temeljita reforma Ustava, odnosno, novi model institucionalnog i upravno-teritorijalnog uređenja. Model koji uzima u obzir i zadovoljava tri slijedeća kriterija:

institucionalna i stvarna jednakopravnost Hrvata, Bošnjaka i Srba kao konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini

pravo svih građana/državljana da biraju i budu birani

racionalno, funkcionalno i pravedno unutarnje uređenje

Minimum pravno političkog subjektiviteta i autonomnosti sastoji se u pravu i mogućnosti da konstitutivni narodi slobodno i samostalno biraju vlastite političke predstavnike, a to im mora omogućiti izborni sustav, odnosno Izborni zakon BiH, te da ih tako izabrani legitimni predstavnici predstavljaju u tijelima vlasti na svim razinama u BiH.
Hrvatima kao konstitutivnom narodu to na ustavu utemeljeno pravo na legitimne političke predstavnike na ključnim institucijama vlasti nije omogućeno niti na razini BiH niti u FBiH, a ni u RS.

Majorizacija nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini ogleda se u činjenici da na određenim razinama vlasti Hrvatima kao jednom od tri konstitutivna naroda u BiH pripadnici drugih konstitutivnih naroda biraju njihove političke predstavnike, ili pak u činjenici da ih u određenim tijelima vlasti na pozicijama koje po ustavu i zakonu pripadaju Hrvatima, predstavljaju oni politički predstavnici koji nemaju legitimitet hrvatskog biračkog tijela.
Najočitiji primjeri majorizacije nad Hrvatima u BiH, odnosno grubog kršenja njihovih ustavnih, političkih i demokratskih prava su:
– Izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, izabran apsolutnom većinom bošnjačkih glasova
– Izbor Emila Vlajkija za potpredsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda,izabran apsolutnom većinom srpskih glasova
– Način izbora hrvatskih izaslanika za oba entiteta
– Uspostava neustavne, nezakonite i nelegitimne vlasti u Federaciji BiH (Predsjednik FBiH i Vlada FBiH) nakon izbora 2010. godine

Uzimajući u obzir činjenicu da su doslovno sve promjene daytonskog ustavnog aranžmana koje su u BiH provedene od 1995. godine imale za posljedicu slabljenje ustavno-pravne i političke pozicije hrvatskog naroda u BiH – osobito one promjene koje je Ured visokog predstavnika preko amandmana nametnuo na ustave entiteta bez da su ti amandmani ikada prošli parlamentarnu potvrdu – te činjenicu da je taj proces obespravljena Hrvata kulminirao uspostavom neustavne, nezakonite i nelegitimne vlasti na razini Federacije BiH, HNS je odlučan poduzimati konkretne političke mjere za promjenu takvog političkog stanja.
Sve te mjere ćemo poduzimati uz puno uvažavanje Bosne i Hercegovine kao složene višenacionalne države, općeprihvaćenih demokratskih standarda političkog djelovanja i poštivanje legitimnih političkih prava kako ostala dva konstitutivna naroda, tako i svih građana u Bosni i Hercegovini.

Uzimajući u obzir sve prethodno navedeno držimo potrebnim poduzeti slijedeće aktivnosti:

Pravno, tehnički i organizacijski utemeljiti Hrvatski narodni sabor BiH kao trajnu krovnu, nacionalnu i političku instituciju hrvatskog naroda u BiH, kao „narodni parlament ” i kao vrhovnu instancu odlučivanja kada su u pitanju vitalni nacionalni interesi hrvatskog naroda u BiH.

Razraditi i primijeniti mehanizme koji će osigurati da svi članovi HNS-a – bilo da je riječ o političkim strankama, ili izabranim hrvatskim dužnosnicima i političkim predstavnicima – dosljedno poštuju političku volju hrvatskog naroda izraženu na demokratskim i slobodnim izborima, te u potpunosti provode odluke i politiku HNS-a, sukladno kriterijima i sustavu vrijednosti koje utvrdi HNS.

Razraditi i primijeniti mehanizme koji će sve one koji se nazivaju hrvatskim političkim predstavnicima, a ne poštuju demokratski izraženu političku volju hrvatskog biračkog tijela onemogućiti da trguju hrvatskim nacionalnim interesima i uzurpiraju pozicije koje im ne pripadaju.

Poduzimati sve ustavom i zakonom, te općeprihvaćenim demokratskim načelima – uključujući i pravo bojkota i građanskog neposluha – dopuštene aktivnosti s ciljem uspostave ustavne, zakonite i legitimne vlasti u BiH, te društveno političkog sankcioniranja protagonista projekta suprotnog ovim načelima, osobito onih koji dolazi iz redova hrvatskog naroda.

Usuglasiti i pripremiti zajednički nastup svih stranaka članica HNS-a u obliku zajedničke izborne liste na svim područjima i svim razinama gdje je Hrvatima zbog brojčane nadmoći drugih naroda ograničena mogućnost unutarnjeg stranačko-političkog pluralizma.

Stranke članice HNS se obvezuju da će prilikom konstituiranja vlasti nakon izbora formirati vlast prioritetno od stranaka članica HNS-a na svim razinama gdje za to postoji mogućnost.

Temeljem usvojenih dokumenata HNS-a ( Deklaracije i Rezolucije ) izraditi prijedloge ustavnih promjena, promjena izbornog zakona i nove upravno-teritorijalne organizacije u okviru modela Bosne i Hercegovine kao složene države tri ili više federalnih jedinica u kojima bi sva tri naroda bila konstitutivna, ali od kojih bi najmanje jedna takva federalna jedinica bila s hrvatskom većinom.

HNS obvezuje sve hrvatske pregovarače da se pridržavaju načela iz utvrđenih dokumenata Hrvatskog narodnog sabora BiH.

Mostar, 06. travnja. 2013. godine

Članovi Predsjedništva HNS-a BiH

1. dr. Dragan Čović, predsjednik
2. dr. Božo Ljubić ,član ,
3. Borjana Krišto, član,
4. Ljiljana Lovrić, član
5. Vesna Puinjuh, dopredsjednica ,
6. Ivan Musa, dopredsjednik,
7, Miljenko Miloš, član,
8. Željko Koroman, član,
9. Antonio Matešković,član,
10. Željko Bošnjak, član,
11. Milijan Nakić, član,
12. Marinko Čavara, član,
13. Martin Raguž, član,
14. Perica Jelečević, član

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*