Demografska analiza: Hrvati najmlađa populacija u Hercegovini, Posušje najmlađa općina u BiH

Demografska analiza pokazuje da je 2010. godine u Hercegovini Srba bilo za oko 25 000 nego 1991. godine, broj Muslimana/Bošnjaka manji je za oko 30 000, kao posljedica ratnih zbivanja i odseljavanja nakon rata. Broj Hrvata povećao se za nešto manje od 30 000, kao posljedica doseljavanja i nastanjivanja izbjeglica iz Središnje Bosne

Piše: Darijan Grubišić

Budući da od 1991. god. nije bilo popisa stanovništva u BiH, a ne zna se ni hoće li ga u bližoj budućnosti biti , ostaje nam procjenjivati stanovništvo na temelju raspoloživih podataka. U ovoj analizi obrađeno je šire hercegovačko područje, odnosno teritorij koji se smatra Hercegovinom. Postoje mnogi prijepori oko granica Hercegovine, ali to neće biti tema u ovoj analizi. Korišteni su svi raspoloživi podaci u posljednjih nekoliko godina (Federalni zavod za statistiku, Crkva, medijska izvješća, reportaže…) i ovisno o njima dobili smo slijedeću analizu. Analiza je izrađena na temelju raspoloživih podataka, budući da službeni podaci ne postoje. Hercegovinu smo podjelili na 3 regije: Zapadnu Hercegovinu, Hercegovačko-neretvansku županiju i
Istočnu Hercegovinu.

1.ZAPADNA HERCEGOVINA
Ovom regijom obuhvaćen je prostor općina Grude, Ljubuški, Posušje, Široki Brijeg, dakle općine Zapadnohercegovačke županije, te općina Tomislavgrad. Prema popisu 1991. godine ova regija imala je 97 427 stalno prisutnog stanovništva, od toga:
Hrvata 91 231 (93,6 %),
Muslimana/Bošnjaka 4 560 (4,7 %),
Srba 787 (0,8 %) ,
Ostalih 849 (0,9 %).
*velika većina ostalih su Jugosloveni (isto i u daljnjem tekstu)

Ukupan broj stanovnika ove regije 2010. godine iznosio je oko 101 000 stanovnika, a izračunat je na temelju podataka Katoličke crkve i Islamske zajednice. Iz podataka je vidljivo povećanje broja stanovnika u odnosu na 1991. godinu u relativnom iznosu od 3,7 %, vjerojatno kao posljedica priljeva određenog broja izbjeglica iz Središnje Bosne, kao i povratka radnika koji su bili na privremenom radu u inozemstvu. Etnička struktura 2010. godine izgledala bi slijedeće:
Hrvata 98 300 (97,3 %)
Muslimana/Bošnjaka 2 500 (2,5 %)
Srba i Ostalih 200 (0,2 %).

Kao što je razvidno iz podataka, broj Hrvata 2010. godine povećao se u odnosu na 1991. godinu u apsolutnom iznosu za 7069, broj Muslimana/Bošnjaka smanjio se u apsolutnom iznosu za 2 060, a broj Srba i Ostalih smanjio se u apsolutnom iznosu za oko 750 stanovnika. Važno je istaknuti da Muslimana/Bošnjaka najviše ima u općini Tomislavgrad oko 2 000, te u općini Ljubuški oko 500, dok ih u ostale tri općine nema.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku 2010. godine, omjer rođenih i umrlih bio je 975/1011. Od toga:
Hrvati 947/977
Muslimani/Bošnjaci 22/29
Srbi i Ostali 6/5.

Zanimljivo je istaknuti da je prema crkvenim evidencijama za 2010. godinu na području ove regije broj krštenja u Katoličkoj crkvi bio 1228. Kada se uzme u obzir da je od skoro 2 500 osoba koje su primile krštenje na području cijele Hercegovine(uključujući i župe ramskog i kliškog kraja koje pripadaju Vrhbosanskoj nadbiskupiji) samo 47 osoba bilo starije od 1. godine života, vidi se nesklad između broja rođenih Hrvata po evidenciji Federalnog zavoda za statistiku i broja krštenja Katoličke crkve u apsolutnom iznosu od 281 osobe. Ta razlika odnosi se na osobe koje žive u BIH, ali su rođene u Republici Hrvatskoj i Federalni zavod za statistiku ih ne bilježi u svojim evidencijama rođenih. Istina, jedan mali broj dolazi se krstiti iz inozemstva u zavičaj, ali taj broj je zanemariv, tako da možemo zaključiti da se na ovome području rodilo oko 1 200 Hrvata, 22 Muslimana/Bošnjaka i 6 Srba i Ostalih. Dakle, realan omjer rođenih i umrlih Hrvata 2010. godine bio bi 1200/977.

Stopa nataliteta na ovome području iznosi 12,15%, od toga:
Hrvati 12,20 %
Muslimani/Bošnjaci 8,8 %

Broj učenika u osnovnim školama 2010. godine iznosio je 12 989 i od toga je 12 719 (97,9 %) Hrvata i 270 (2,1 %)Muslimana/Bošnjaka i Ostalih. Udio učenika osnovnih škola u ukupnom broju stanovnika iznosi 12,9 %.

Kao što vidimo broj rođenih po nacionalnosti i broj učenika u osnovnim školama po nacionalnosti približno prati i udio u broju stanovnika po nacionalnosti i on se kreće između 97-98% za Hrvate i 2-3% na Ostale.

2. HERCEGOVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

Ovom regijom obuhvaćen je prostor Hercegovačko- neretvanske županije u koju spadaju općine Čapljina, Čitluk, Jablanica, Konjic, Mostar, Neum, Rama/Prozor, Ravno i Stolac. Budući da se radi o mješovitoj regiji, ona je obrađena detaljnije po općinama.

Slijedeće tablice prikazuju broj stanovnika po nacionalnosti 1991. i 2010. godine u apsolutnom i relativnom iznosu, te njihovu usporedbu:

Hrvati:

Općina

Broj prisutnih stanovnika 1991.god.

Broj prisutnih Hrvata 1991.god.

( % )

Broj stanovnika 2010. god.

Broj Hrvata 2010. god.

( % )

Udio Hrvata 2010. u odnosu na 1991.

Mostar

122.071

40.209 (32,9%)

110.779

62.779 (56,7%)

156 %

Čitluk

13.168

12.987 (98,6%)

17.177

17.167 (99,9%)

132 %

Čapljina

26.889

14.155 (52,6%)

22.683

16.883 (74,4%)

119 %

Rama

18.040

10.881 (60,3%)

12.199

9.699 (79,5%)

89 %

Stolac

14.123

5.119 (36,2%)

11.341

7.355 (64,9%)

144 %

Neum

3.974

3.449 (86,8%)

5.304

5.254 (99,1%)

152 %

Konjic

42.562

10.544 (24,8%)

25.534

1.734 (6,8%)

16 %

Jablanica

12.306

2.187 (17,8%)

8.961

361 (4%)

17 %

Ravno

1.684

783 (46,5%)

557

357 (64,1%)

46 %

UKUPNO

254.817

100.314 (39,4%)

214.535

121.589 (56,7%)

121
%

* Općine Konjic i Stolac su obrađene u današnjim granicama

Muslimani/Bošnjaci:

Općina

Broj prisutnih stanovnika 1991.god.

Broj prisutnih Muslimana 1991.god.

Broj stanovnika 2010. god.

Broj Muslimana 2010. god.

Udio Muslimana 2010. u odnosu na 1991.

Mostar

122.071

42.929 (35,2%)

110.779

42.000 (37,9%)

98 %

Čitluk

13.168

111 ( 0,8%)

17.177

10

/

Čapljina

26.889

7.607 (28,3%)

22.683

5.200 (22,9%)

68 %

Rama

18.040

6.918 (38,3%)

12.199

2.500 (20,5%)

36 %

Stolac

14.123

7.268 (51,5%)

11.341

3.486 (30,7%)

48 %

Neum

3.974

190 ( 4,8%)

5.304

40 (0,8%)

21 %

Konjic

42.562

23.618 (55,5%)

25.534

23.000 (90,1%)

97 %

Jablanica

12.306

8.947 (72,7%)

8.961

8.500 (94,9%)

95 %

Ravno

1.684

21 (1,2 %)

557

/

/

UKUPNO

255.817

97.609 (38,2%)

214.535

84.736 (39,5%)

87 %

* Općine Konjic i Stolac su obrađene u današnjim granicama

Srbi i Ostali:

Općina

Broj prisutnih stanovnika 1991.god.

Broj prisutnih Srba i Ostalih 1991.god.

Broj stanovnika 2010. god.

Broj Srba i Ostalih 2010. god.

Udio Srba i Ostalih 2010. u odnosu na 1991.

Mostar

122.071

38.933 (31,9%)

110.779

6.000 (5,4%)

15 %

Čitluk

13.168

70 (0,5%)

17.177

/

/

Čapljina

26.889

5.127 (19,1%)

22.683

600 (2,6%)

12 %

Rama

18.040

241 (1,3%)

12.199

/

/

Stolac

14.123

1.736 (12,3%)

11.341

500 (4,4%)

29 %

Neum

3.974

335 (8,4%)

5.304

10 (0,2%)

3 %

Konjic

42.562

8.400 (19,7%)

25.534

800 (3,1%)

10 %

Jablanica

12.306

1.172 (9,5%)

8.961

100 (1,1%)

9 %

Ravno

1.684

880 (52,3%)

557

200 (35,9%)

23 %

UKUPNO

254.817

56.894 (22,3%)

214.535

8.210 (3,8%)

14 %

* Općine Konjic i Stolac su obrađene u današnjim granicama

Kao što se da vidjeti iz prethodnih tablica ukupan broj stanovnika 2010. godine u odnosu na 1991. godinu pao je za oko 40 000, najviše kao posljedica ratnih zbivanja i iseljavanja nakon rata. Kada se gleda po narodima, Hrvati čine apsolutnu većinu u ovoj regiji/županiji, budući da je broj Hrvata apsolutno porastao za nešto više od 20 000, što u relativnom iznosu daje porast sa 39%, na skoro 57%, dok je broj Muslimana/Bošnjaka pao apsolutno za oko 13 000, iako im se relativan udio povećao sa 38,2%, na 39,5%, a broj Srba i Ostalih(najviše Jugosloveni) smanjio se za oko 48 000, te danas na ovome području živi oko 14% Srba i Ostalih koji su tu živjeli 1991. godine. Treba imati na umu i činjenicu da se u Mostaru ne provodi blagoslov obitelji na klasičan način, tako da je moguće da je broj Hrvata u Mostaru blago precijenjen, ali to će biti teško odgonetnuti bez popisa stanovništva
ili klasičnog blagoslova obitelji.

Sljedeća tablica daje usporedbu o broju rođene djece po nacionalnosti 2010. godine, na temelju podataka Federalnog zavoda za statistiku. Za Hrvate je korišten broj krštenih Katoličke crkve, budući da Federalni zavod za statistiku ne bilježi svu rođenu djecu hrvatske nacionalnosti i taj broj je redovito manji u odnosu na broj krštenja. Kada se odbiju krštenja nakon prve godine života, kojih je na području cijele hercegovine manje od 50, dobiju se sljedeći podaci:

Općina

Ukupan broj rođenih 2010. god.

Broj rođenih/krštenih Hrvata 2010.god.

Broj rođenih Muslimana 2010.god.

Broj rođenih Srba i Ostalih 2010.god.

Mostar

1.066

582 (54,6%%)

468 (43,9 %)

16 (1,5%)

Čitluk

195

193 (99%)

1 (0,5%)

1 (0,5%)

Čapljina

221

184 (83,3%)

37 (16,7%)

0

Rama/Prozor

143

111 (77,6%)

32 (22,4%)

0

Stolac

139

91 (65,5%)

46 (33,1%)

2 (1,4%)

Neum

40

39 (97,5%)

0

1 (2,5%)

Ravno

7

7 (100%)

0

0

Konjic

218

8 (3,7%)

210 (96,3%)

0

Jablanica

79

6 (7,6%)

73 (92,4%)

0

UKUPNO

2.108

1.221 (57,9%)

867 (41,1%)

20 (1%)

Ako usporedimo relativne udjele stanovnika po nacionalnosti sa brojem rođenih, možemo vidjeti da 56,7% Hrvata sudjeluje sa 57,9% u udjelu živorođene
djece, 39,5% Muslimana/Bošnjaka sudjeluje sa 41,1% u udjelu živorođene djece, dok su Srbi i Ostali malo starije stanovništvo budući da 3,8% Srba i
Ostalih, daje samo 1% živorođene djece.Ovdje valja istaknuti da je u općini Neum bila izrazito ispodprosječna godina, te da realan broj krštenja bude
redovito za 10-ak djece veći.

U sljedećoj tablici može se vidjeti usporedba stopa nataliteta po nacionalnosti. Kao što vidimo na prvom mjestu su Muslimani/Bošnjaci čija stopa
nataliteta iznosi 10,2%.

Općina

Stope nataliteta 2010.god.

Hrvati

Muslimani/Bošnjaci

Srbi i Ostali

Stolac

12,3

12,4

13,2

4

Rama/Prozor

11,7

11,4

12,8

/

Čitluk

11,4

11,2

/

/

Čapljina

9,7

10,9

7,1

/

Mostar

9,6

9,3

11,1

2,7

Konjic

9,5

4,6

9,1

/

Jablanica

8,8

16,6

8,6

/

Neum

7,5

7,4

/

/

Ravno

12,6

19,6

/

/

UKUPNO

9,8

10

10,2

2,4

Broj učenika u osnovnim školama 2010. godine, po hrvatskom i bosanskom planu i programu, kao i njihov udio prikazan je u sljedećoj tablici:.

Općina

Broj učenika u osnovnim školama 2010.god.

Broj učenika po hrvatskom programu

Broj učenika po bosanskom programu

Mostar

9.962

5.498 (55,2%)

4.464 (44,8%)

Čitluk

2.119

2.119 (100%)

/

Čapljina

2.316

2.000 (86,4%)

316 (13,6%)

Rama/Prozor

1.521

1.235 (81,2%)

286 (18,8%)

Stolac

1.222

831 (68%)

391 (32%)

Neum

446

446 (100%)

/

Jablanica

876

25 (2,9%)

851 (97,1%)

Konjic

2.596

24 (0,9%)

2.572 (99,1%)

Ravno

15

15 (100%)

/

UKUPNO

21.073

12.193 (57,9%)

8.880 (42,1 %)

U narednoj tablici možemo vidjeti koliki je udio učenika u osnovnim školama u ukupnoj populaciji 2010. godine.

Općina

Udio učenika u osnovnim školama u ukupnoj populaciji 2010.god. %

Udio učenika po hrvatskom programu u hrvatskoj populaciji 2010. god. %

Udio učenika po bosanskom programu u muslimanskoj populaciji 2010. god. %

Prozor/Rama

12,5

12,7

11,4

Čitluk

12,3

12,3

/

Čapljina

10,2

11,8

6,1

Konjic

10,2

1,4

11,2

Stolac

9,9

11,3

11,2

Jablanica

9,8

6,9

10

Mostar

9

8,8

10,6

Neum

8,4

8,5

/

Ravno

2,7

4,2

/

UKUPNO

9,8

10

10,5

Iz prethodnih podataka da se zaključiti da relativan broj stanovnika po nacionalnosti, prati relativan broj rođenih po nacionalnosti i relativan broj
učenika u osnovnim školama po nacionalnosti. Tako da 56,7% Hrvata koji žive na ovom području, daje 57,9% rođenih i 57,9% učenika u osnovniim školama po
hrvatskom planu i programu, dok 39,5% Muslimana/Bošnjaka, daje 41,1% rođenih i 42,1% učenika po bosanskom planu i programu.

3. ISTOČNA HERCEGOVINA

Ovom regijom obuhvaćeno je područje Hercegovine koje se nalazi u Republici Srpskoj, odnosno općine Berkovići, Bileća, Gacko, Istočni Mostar, Ljubinje, Nevesinje i Trebinje.

Prema popisu 1991. godine ova regija imala je 73 909 stalno prisutnog stanovništva, od toga:
Hrvata 1 360 (1,8 %),
Muslimana/Bošnjaka 14 887 (20,1 %),
Srba 53 723 (72,7 %) ,
Ostalih 3 939 (5,3 %).

Ukupan broj stanovnika ove regije 2010. godine, iznosio je 58 378. Od toga:
Hrvata 310 (0,5 %),
Muslimana/Bošnjaka 408 (0,7 %),
Srba 57 660 (98,8 %).

Iz podataka je vidljivo smanjenje ukupnog broja stanovnika 2010. godine u odnosu na 1991. godinu. Kada se gleda po nacionalnosti, vidi se porast broja Srba kao posljedica doseljavanja tokom rata iz zapadnih djelova Hercegovione, te pad broja Muslimana/Bošnjaka i Hrvata.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske 2010. godine, omjer rođenih i umrlih bio je 623/825. Broj rođenih Hrvata i Muslimana/Bošnjaka na ovome području manji je od 10. Stopa nataliteta na ovome području iznosi 10,7 %.

Broj učenika u osnovnim školama 2010. godine iznosi 7 020. Udio učenika osnovnih škola u ukupnom broju stanovnika iznosi 12 %. Broj hrvatske i muslimanske djece u osnovnim školama na ovome području je zanemariv.

HERCEGOVINA UKUPNO

Kada se gore navedeni podaci promatraju skupno, može se vidjeti da je na području Hercegovine 1991. godine živjelo 426 153 stanovnika. Od toga:
Hrvata 192 905 (45,3 %),
Muslimana/Bošnjaka 117 056 (27,5 %),
Srba 91 656 (21,5 %) ,
Ostalih 24 536 (5,7 %).

Na istom području 2010. godine živjelo je 373 913 stanovnika, što je za 12,3 % manje nego 1991. godine. Kada se gleda po nacionalnosti, stanje je sljedeće:
Hrvati 220 199 (58,9 %)
Muslimani/Bošnjaci 87 644 (23,4 %)
Srbi 66 070 (17,7 %)

Iz gornjih podataka vidljivo je smanjenje broja Srba 2010. godine, u odnosu na 1991. godinu za oko 25 000, kao i smanjenje broja Muslimana/Bošnjaka za oko 30 000, kao posljedica ratnih zbivanja i odseljavanja nakon rata. Broj Hrvata povećao se za nešto manje od 30 000, kao posljedica doseljavanja i nastanjivanja izbjeglica iz Središnje Bosne na ovome području.

Vidljivo je i grupiranje stanovništva po nacionalnosti ovisno o području, tako da Hrvati čine veliku većinu na području Zapadne Hercegovine, Hercegovačko-Neretvanske županije, osim općina Konjic, djela Jablanice i Istočnog djela općine Mostar, gdje su većina Muslimani/Bošnjaci, dok su Srbi velika većina u Istočnoj Hercegovini. Ovdje je važno napomenuti da je u općini Konjic, u kojoj živi oko 90% Muslimana/Bošnjaka, u katastarskom smislu 50% zemljišta u vlasništvu Hrvata.

Ukupan broj rođenih 2010. godine iznosio je 3 959, od toga:
Hrvati 2 423 (61,2 %),
Muslimani/Bošnjaci 889 (22,5 %),
Srbi 647 (16,3 %).

Stopa nataliteta na ovome području iznosi 10,59 %, od toga:
Hrvati 11 %,
Muslimani/Bošnjaci 10,14 %,
Srbi 9,79 %.

Broj učenika u osnovnim školama 2010. godine iznosio je 41 082. Od toga:
Hrvata 24 912 (60,6 %),
Muslimana/Bošnjaka 9 120 (22,2 %),
Srba 7 050 (17,2 %).

Iz gore navedenih podataka da se zaključiti da su Hrvati najmlađa populacija u Hercegovini, budući da imaju udio od 58,9 % u ukupnoj populaciji, dok je udio učenika koji pohađaju nastavu po hrvatskom planu i programu 60,6 %, a udio u ukupnom broju rođenih iznosi čak 61,2 %.

Zaključak:
Uspoređujući podatke s podacima od prije 10. godina, vidljivo je da se broj rođenih smanjio za 20-25% i očekuje se njegov daljnji pad u narednim godinama zbog starenja stanovništva. Općina Posušje je najmlađa općina u cijeloj Bosni i Hercegovini, budući da ima najveći udio djece od 0-14 godina u ukupnoj populaciji općine u iznosu od 20,9 %, slijede ju općina Široki Brijeg sa udjelom od 20,4 %, te općina Čitluk sa udjelom od 20,3 %, dok je prosjek na razini države 18 %. Zapadnohercegovačka županija je najmlađa županija u Bosni i Hercegovini s udjelom od 12,9 % osnovnoškolske djece u ukupnoj populaciji, dok je taj prosjek na razini Federacije Bosne i Hercegovine 10 %.

Važno je istaknuti da su sva tri naroda brojčano „profitirala“ na račun stanovnika koji su se na popisu 1991. godine izjašnjavali Jugoslovenima.

Analizirani su podaci isključivo o stanovništvu koje je 1991. godine boravilo u BIH (bez stanovnika na privremenom radu u inozemstvu). 1991.godine u Bosni i Hercegovini živjelo je 4 142 820 stalno prisutnog stanovništva, od toga na području Hercegovine 426 152 (10,3 %), dok je 2010.godine u Bosni i Hercegovini živjelo oko 3 000 000 stanovnika, od toga u Hercegovini 373 913 (12,5 %).

8 Comments on Demografska analiza: Hrvati najmlađa populacija u Hercegovini, Posušje najmlađa općina u BiH

  1. Dobar dan,

    Ja sam Ruza Vlieland godinama zivim u Holandiji. Po nacionalnosti sam pola holandjanka pola Srpkinja.Meni se veoma dopao Neum i htela sam da kupim jedan apartement kod was, ali posto je bio rat se pomalo bojim. Ovim putem sam htela da vas pitam dali je to moguce i koliko nacionalnosti zive u Neumu i dali bih ja sa mojom porodicom bila bezbedna i bez problema u vasem gradu Neumu. Nadam se da ce te me razumeti.Unapred zahvalna gospodja Vlieland

  2. Postovana,

    u Neumu živi oko 95% Hrvata, kao u bilo kojem drugom naselju na hrvatskoj obali. Neum je turističko mjesto koje svake godine obilazi na 10-tke tisuća turista iz Europe, otvoreno za novopridošlice i pitomo prema svojim gostima. Neum rat nije zakačio, tako da tu ni nema nekih negativnih osjećaja, a posebno ne prema srpskim gostima. Nikakvog problema nećete imati u Neumu zbog svog porijekla, bilo da kupujete nekretninu ili dolazite samo na ljetovanje. Za početak bi bilo najbolje da dođete u posjetu, razbijete te strahove i razumljive predrasude zbog ratnih zbivanja (od kojih je ipak prošlo 17 godina, a vrijeme liječi sve rane), uvjerite se u dobar ambijent i onda eventualno odlučite za kupnju nekretnine. Želim Vam puno sreće i lijepih trenutaka u Neumu. Pozdrav

    • da ste gospodjo Bošnjakinja imali bih sigurno nekih neugodnosti,jer je gradić u našoj drzavi,a Bošnjacima se u zadnje vrijeme osporava kupovina nekretnina,ali kad zazivi pravna drzava,bice druga prica,napravit ce se i djamija u Neumu,a Bošnjaci ce se osjecati kao u Sarajevu,Zenici,Tuzli itd.

  3. Miro dragi prvo mi Hrvati kažemo Štovana a ne poštovana.Vi Srbi bi prodavali naše kao što ste navikli a posebice Srbima kao što je dotična gospođa.Vi ŠTOVANA gospođo ste uvik dobrodošli kao turista ako imate šolde.Ali ako ćete ponit 50 pašteta kao ini “europljani” balkanskog podrijetla daleko vam kuća brte.

    • Mi Hrvati, ako smo pismeni, kažemo poštovani, kad se obraćamo ljudima. Ljude poštujemo, a Boga (ili božanstva) štujemo. A glede pašteta, nisam siguran da ste, kad spominjete “europljane” balkanskog podrijetla, najbolje adresirali svoju primjedbu o 50 pašteta. No, to je ionako nebitno. U civiliziranom svijetu sloboda kretanja je zajamčena, bez obzira nisi li putnik torbu s paštetama ili novčanik pun eura.

  4. Štovani Joško.Kada sam rekao mi Hrvati..ja nisam mislio na vas Perecijanere(kako voli reći naš Poskok ljuti).Mi smo vam oslobodili zemlju a sada bi vi te jadne ljude koji su rasuti po Europi naselili po Neumu.Vratite ih kući.

  5. Poštovani Hercegovac, napisali ste “mi Hrvati”, pa sam, očito pogrešno, zaključio da mislite na sve Hrvate. Sad vidim da, po vašem mišljenju, postoje (najmanje) dvije vrste Hrvata.
    No, i u tom pogledu pravite stanovite pogreške u klasificiranju, pa ste mene sasvim pogrešno svrstali. Ne znam na temelju čega. Osim toga, ja nisam nikoga otjerao od njegove kuće niti imama mandat i moć nekoga vraćati. Što se mene tiče, njsretniji bih bio da se svi vrate na svoje.
    Na koncu, započinjete, sasvim nepotrebno, diskusiju o tome tko je čiju zemlju oslobodio. Pa ako si želite prisvojiti zasluge da ste nečiju zemlju oslobodili, preuzmite i odgovornost za te ljude koje su rasuti po Europi.

  6. mislim da ste prijesvega jako primitivni i zlonamijerni,mi nismo Muslimani Bošnjaci kako ste gore naveli,nego iskljucivo Bošnjaci po naciji,e sad tu ima svega muslimana ,ateista,agnostika,pa cak i katolika koji poznaju dobro historiju Bosne,i u toj Bosni su svi bili Bošnjaci,bez obzira kako se mole bogu ili ne mole!

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*