Đeneral Draža u Vojnom muzeju, u povodu Dana pobjede

draza-mihailovic-izlozba Nakon što su prije nekoliko godina donijele zakon o rehabilitaciji pripadnika četničkog pokreta, srbijanske su vlasti u nedjelju, u povodu Dana pobjede, 9. svibnja, otišle i korak dalje. Prvi put su u jednoj državnoj instituciji, u tamošnjem vojnom muzeju, izložile predmete koji su pripadali četničkom vođi Draži Mihailoviću. Posjetitelji muzeja tako će ubuduće moći razgledati karte, dvoglede, naočale, naliv-pera, bilježnice i sve što je imao kod sebe kada je zarobljen u ožujku 1946.
Nigdje u tom muzeju, međutim, neće stajati slovo o tome tko je bio Draža Mihailović. Vođa četničkog pokreta tijekom Drugog svjetskog rata, koji je masovnim zločinima, progonima nesrpskog stanovništva te doslovce genocidom na određenim područjima, provodio politiku potpunog istrebljenja hrvatskog i muslimanskog (bošnjačkog) naroda sa zamišljenog teritorija velike Srbije, koja je trebala obuhvaćati i cijelu BiH te veći dio Hrvatske. Takva politika tim je zabrinjavajuća kada se ima na umu da današnja Srbija uporno pokušava anulirati Miloševićevu krivnju za rat i stradanja s početka devedesetih godina prošlog stoljeća, želeći pretvoriti velikosrpsku agresiju na Hrvatsku i BiH u građanski rat.
S obzirom na to da aktualno srbijansko vodstvo u posljednje vrijeme formalno zagovara svoje priključenje Europskoj uniji te uspostavu korektnih odnosa sa susjedima, postavlja se pitanje kako to službeni Beograd namjerava činiti ako, s jedne strane, 65 godina od završetka Drugog svjetskog rata želi rehabilitirati četnika Dražu Mihailovića, a s druge Miloševićevu politiku amnestirati od odgovornosti za najteže zločine u Europi nakon Drugog svjetskog rata.
Iako je pravo svake države voditi unutarnju politiku u skladu sa svojim interesima, ovo što u posljednje vrijeme radi Srbija kosi se s načelima na kojima počiva postojeći europski poredak. To je ne samo povratak u prošlost, nego i revizija naše nedavne povijesti, što bi u konačnici moglo dovesti do vrlo teških posljedica.
S obzirom na takve procese u Srbiji, zadaća je međunarodne zajednice, a prije svega Europske unije, zaustaviti takvu politiku koja izaziva nemir i nestabilnost na jugoistoku Europe. Što se, pak, Hrvatske tiče, ona će se, kako su pokazala i neka ranija događanja, od takve politike Beograda znati učinkovito obraniti. Na ovim stranama u teškoj situaciji su jedino oni koji su vjerovali kako će srbijansko navodno proeuropsko vodstvo, predvođeno Tadićem, uspostaviti bolje odnose sa susjedima. Sada nakon najnovijih poteza iz Beograda koji otvoreno rehabilitiraju četništvo i amnestiraju Miloševića, ni oni više nemaju iluzija. [Marko Barišić / Vjesnik]

1 Comment

  1. tu se kao netko cudi,,pa to je srbija,,nije to hrvatska ciji predsjednik mesic vidi polovicu ustasa u hrvatskloj,,srbi paze na sve svoje.

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*