Desetljeće i pol uzaludne (ili navodne?) potrage za Mladićem

Danas se navršilo 15 godina otkad je Tribunal u Haagu (ICTY) podigao optužnice protiv bivšeg predsjednika Republike srpske Radovana Karadžića i bivšeg zapovjednika Vojske RS-a generala Ratka Mladića. Prvu optužnicu protiv njih ICTY je podigao 25. srpnja 1995. za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Četiri mjeseca kasnije taj sud podigao je drugu optužnicu za zločine u Srebrenici, koja Karadžića i Mladića tereti za genocid i zločine protiv čovječnosti, počinjene nakon što je Vojska RS-a zauzela taj grad.

U povodu 15. godišnjice podizanja optužnice “Dnevni vaza” u opširnom clanku podsjeca da se Mladiic od tada do danas skriva zahvaljujući državnim institucijama najprije u RS, a potom u Srbiji. U RS-u su ga čuvali ostaci njegove ratne garde, skupa s vojnom i civilnom policijom, ali i uz neizbježnu podršku pojedinih pripadnika međunarodnih snaga na službi u BiH, a prelaskom u Srbiju Mladić je bio pod strogom kontrolom organa Vojske Jugoslavije, a potom Vojske Srbije, te državne sigurnosti Srbije, na što je, opet, motrilo inozemno oko nekolicine zemalja.

Gdje se sve haaški optuženik Mladic skrivao, koliko je stanova promijenio, tko su mu bili jataci, tko mu je osiguravao mirovinu, na kojim javnim mjestima se pojavljivao, s kim se družio, javnosti je uglavnom poznato. Službena Srbija, koja već 15 godina uspješno skriva Mladića, obilježavajući jubilej njegovog skrivanja, obratila se javnosti s porukom da će “Ratko Mladić čim bude lociran biti uhicen”.

Glavni srbijanski tužitelj za ratne zločine Vladimir Vukčević izjavio je kako se potraga za bivšim zapovjednikom vojske bosanskih Srba Ratkom Mladićem nastavlja bez obzira na zahtjeve obitelji toga haškog optuženika da ga se proglasi mrtvim.

“Dnevni avaz” za najavu da ce ” Mladić čim bude lociran biti uhicen” piše da je stara priča za nove prijevare. Ovoga puta namijenjena je aktualnom haaškom tužitelju i njegovim europskim političkim šefovima čija su ramena trenutno najjači oslonac Srbiji na njenom putu prema europskim integracijama.

Posljednja bitka koju je Srbija dobila u korist Mladićeve slobode jesu Mladićevi ratni dnevnici pronađeni u tajnom skrovištu u njegovoj kući i ompozno darovani Haaškom tribunalu. No dnevnici, tvrde oni koji su ih čitali, sadrže sve, samo ne “zapažanja” o zločinima počinjenim pod Mladićevim zapovjedništvom kao ni podatke o izvršiteljima tih zlocina.

Direktorica beogradskog Centra za euroatlanske studije Jelena Milić izjavila je za Deutsche Welle kaže da Srbija nije učinila sve da ispita gdje se krio Ratko Mladić. “Ako oni sad ne znaju gdje je, oni ne koriste ni saznanja gdje je bio ranije, da te svjedoke pritisnu na pravi način da rekonstruiraju njegovo kretanje. Sva je prilika da on ne odlučuje o svojoj sudbini i da čak možda postoje strukture i u Srbiji i u Republici Srbiji, kojima ne odgovora otkrivanje pune istine o Srebrenici ne odgovara, ne dozvoljavaju da se on uhiti”, izjavila je Jelena Milic.

A “Dnevni avaz” svoju analizu zakljucuje ovako: “Živ Mladić teško da će stići u Haag. Jer takav bi bio neugodan svjedok kako za Srbiju tako i za države koje su odlučivale o ratu i miru u BiH.”

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*