Deutsche Welle: Hrvati se u Bosansku Posavinu ne vraćaju

U Republiku Srpsku vratilo se samo 5 posto Hrvata. U Posavskoj je županiji 1.400 neobnovljenih kuća. Većina je egzistenciju osigurala u Hrvatskoj, Švicarskoj i Njemačkoj, ističe Deutsche Welle u svojoj reportaži.

Marko Grgić svaki dan šeće kroz selo kako bi mu dan brže prošao. “U Pećniku i u nekoliko okolnih zaselaka koji danas pripadaju Općini Vukosavlje (Republika Srpska) nekad je bilo 700 domaćinstava a sad nas nema ni 100 stanovnika”, govori starac koji se sa suprugom vratio prije 11 godina. “Sami smo, nemamo mirovine, živimo od ovo malo zemlje ali glavna pomoć dolazi od djece.

Dva sina su u Švicarskoj a najmlađi vozi tramvaj u Zagrebu”, priča hodajući i pokazuje put prema kraju sela.

Selo je prazno. Puno je srušenih kuća a u obnovljenima skoro nitko ne živi. Josip Križan vratio se iz Hrvatske prije 10 godina sa suprugom Ivankom i sinom Jurajem, a ovdje su rođeni Dario i Antonio. “Nemam nikakvog posla, nikakvih primanja. U početku sam održavao groblje, danas nekoga odvezem autom do Odžaka ili u Hrvatsku, obradim malo zemlje i to je sve. Imam brata i šogoricu u Zadru i kad ima ima posla pozovu me pa nešto zaradim”, priča Josip.

Na pitanje o povratku odgovara poput većine stanovnika Posavine: “Da se istinski htjelo uraditi na tome, da je postojala volja, povratak bi bio realiziran u ovih petnaest godina od Daytona. Nema posla, ljekara, škole, ljudi su se smjestili u Hrvatskoj, Švicarskoj i Njemačkoj i zašto da se vraćaju. Vraćaju se samo oni koji nemaju drugog izlaza”, govori dok se igra s najmlađim sinom.

Slična priča i na drugom kraju Posavine. U kafiću “Kod Bele” u Donjoj Tramošnici, Općina Pelagićevo (Republika Srpska) stari šlager odjekuje s razglasa, a Jozo Gagulić za šankom priča kako je u ovom selu sa zeseocima živjelo oko 5.000 stanovnika.

Danas ih ima jedva 250. Natpisi pored puta “Prodajem mašinu za nizanje duhana”, kuće s pomoćnim zgradama i velike oranice kazuju da je ovo nekada bio izuzetno bogat poljoprivredni kraj.

“Vratili se stari, nema dvadesetak mlađih ljudi. Posla nema, sve je propalo, doktora nema, sedmoro djece ide u školu do četvrtog razreda i svi su u jednoj učionici, jedino crkva funkcionira. Ako bude ovakav intenzitet povratka i rada na povratku, za deset-petnaest godina selo će izumrijeti”, govori Jozo koji nije siguran ni u opstanak svog kafića. “Ima bogatih ljudi koji žive u inozemstvu i koji bi uložili novac ovdje, ali svi su nesigurni, niko ne jamči kako će biti narednih godina.

Dođe sutra druga vlast koja uvijek ima mehanizme da te prisili i uzme ono što si uložio. Ljubav prema rodnom kraju je jedno, a život drugo”, priča dok vještim pokretima pere čaše u sudoperu.

Hrvati koji žive u dijelovima Posavine koji ne pripadaju Republici Srpskoj žive u Brčkom ili u tri općine Posavske županije: Odžak, Orašje i Domaljevac-Šamac.

Tu je prema popisu iz 1991. godine živjelo 60 tisuća stanovnika, većinom Hrvata. Danas nedostaje 8 tisuća. “Gledajući po godinama najveći povratak se ostvario u prvih pet godina nakon Daytona, a kasnije sve slabije”, informira Ivan Kovačević, referent za izbjegle i raseljene osobe u Posavskoj županiji. “Sve je manje međunarodnih donacija, stanovništvo osigurava egzistenciju u inozemstvu, u županiji je 1.400 neobnovljenih objekata…”

Veliki broj stanovnika je u zapadnoeuropskim zemljama. Samo iz Posavske županije je 6.000 radnika koji šalju novac, održavaju kuće, plaćaju račune i tako, prema mišljenju mnogih, Bosansku Posavinu održavaju u životu.

Izvor: Deutsche Welle

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*