Dodik želi zauvijek srpska predgrađa Sarajeva odvojiti od glavnog grada

Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik predložio je da Istočno Sarajevo, koji čini skupina predgrađa s većinskim srpskim stanovništvom, promijeni ime.

»Predlažem im da promijene ime i ne zovu se Istočno Sarajevo, nego da nađu neki originalni naziv da bi se i time pokazala naša ozbiljnost«, kazao je Dodik, poručivši da u Istočnom Sarajevu treba biti formirana jedna općina od više postojećih te se »napraviti jaka lokalna zajednica sa stabilnom skupštinom i proračunom, usmjerena na temeljne projekte«.

Premda je tu izjavu najmoćniji političar u RS-u dao u kontekstu aktualnih dnevnopolitičkih razmirica u Istočnom Sarajevu između vladajućeg Dodikova SNSD-a i oporbenog SDS-a, a riječ je o raspravama vezanim uz visoko obrazovane i određivanje sjedišta nekih fakulteta, lako je iščitati i šire značenje planova po kojima bi Istočno Sarajevo dobilo drugi naziv.

Cementiranje podjele Sarajeva

Zapravo, to bi moglo voditi svojevrsnom cementiranju podjele Sarajeva na srpski i bošnjački dio. I u jeziku bi većinski srpska predgrađa Sarajeva ostala bez odrednice koja ih vezuje uz metropolu.

Istočno Sarajevo nekoć se zvalo Srpsko Sarajevo. Tako su nakon Daytona Radovan Karadžić i ostatak ratnog paljanskog vrha nazvali predgrađa koja su tijekom mirovnih pregovora ostala u sastavu RS-a. Usprkos tomu što je nazivanje »gradom« te skupine naselja često izazivalo podsmijeh u urbanom središtu Sarajeva, uz bezbrojne šale tipa da je »Srpsko Sarajevo grad s najvećim brojem parkova u Europi«, Karadžić i bivša Miloševićeva vlast u Srbiji tvrdili su da će intenzivno urbanizirati prostor i tu osigurati smještaj za Srbe koji su napustili Sarajevo tijekom i nakon rata.

Od planova nije realizirano mnogo, a 2004. godine, nakon što je Ustavni sud BiH odlučio da su neustavni svi prefiksi u nazivima gradova koji imaju etničku odrednicu, Srpsko Sarajevo je promijenilo ime u Istočno Sarajevo.

Naziv Srpsko Sarajevo ponekad se još koristi u svakodnevnom govoru, a dosta negodovanja u BiH izazvao je nedavni ‘gaf’ izvjestitelja jedne od hrvatskih televizija, koji je, javljajući novosti o slučaju Paravinja, kazao da se nalazi u »srpskom«, umjesto u Istočnom Sarajevu.

»Dobro došli u Republiku Srpsku«

Usprkos tomu što Istočno Sarajevo čine uglavnom rubna predgrađa, ne treba smetnuti s uma da bi za istinsko funkcioniranje Sarajeva kao glavnoga grada BiH vjerojatno bilo mnogo bolje da je cijelo područje grada integrirano u jednu administrativnu cjelinu. Neki dijelovi Istočnog Sarajeva doslovno su »naslonjeni« na ostatak grada, obične ljude svakodnevni život upućuje da ostvaruju kontakte i prelaze iz jednog dijela u drugi. Natpis »Dobro došli u Republiku Srpsku«, koji se nalazi na ulazu u Istočno Sarajevo, svega je nekoliko stotina metara udaljen od sarajevske međunarodne zračne luke…

Pojedini političari smatraju da bi čitavo Sarajevo trebalo urediti kao distrikt izvan ovlasti postojećih entiteta, a u kojem bi Bošnjaci, Srbi i Hrvati imali jednaka prava. No, te ideje zasad se čine neostvarivima. Bošnjaci su sada izrazita većina u središnjem dijelu grada i pitanje je koliko bi im odgovarala podjela utjecaja s predstavnicima drugih etničkih skupina. Političarima iz Banje Luke, pak, ne odgovara formiranje distrikta, jer bi to značilo da dijelovi Sarajeva koji su sada u Republici Srpskoj izlaze izvan okvira tog entiteta.
»Dio Republike Srpske ne može biti u nikakvom distriktu Sarajevo. To je samo san nekih političara. Istočno Sarajevo jedno je od strateških mjesta za RS«, kazao je nedavno Milorad Dodik, a upravo u tom kontekstu blokade eventualnog ujedinjenja glavnoga grada treba tumačiti i njegovu izjavu o potrebi promjene naziva Istočnog Sarajeva.

Gubitak prijeratnog multietničkog karaktera

Ne treba, dakako, zaboraviti niti primjedbe da je središnji i najveći dio Sarajeva, gdje sada u većini žive Bošnjaci, izgubio prijeratni multietnički karakter. Ta priča je višeslojna, a zanimljivu izjavu o tome je prije nekoliko mjeseci dao visoki predstavnik Valentin Inzko.

»Tužno je i žao mi je što u Sarajevu ima sve manje Srba. Tužno je što je posljednji hrvatski dužnosnik u Sarajevu bio šef poduzeća Pokop, gospodin Raguž, i ni tamo nema više Hrvata. No, tu je Istočno Sarajevo i nisu daleko. Međutim, u Sarajevu se pojavljuju neki drugi fenomeni. Tu ima na tisuće stranaca koji su se vratili iz Švedske, Norveške s bračnim partnerima. Ima velik broj stranaca koji su se oženili domaćim djevojkama ili obrnuto. Pojavio se neki novi ‘miks’. Starog, prijeratnog Sarajeva više nema, ali nije istina da je to jednonacionalni grad«, kazao je Austrijanac.

Izvor: Vjesnik, Zagreb

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*