Dolazak Petera Sorensena ‘probudio’ političare u BiH

Lideri najjačih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini počeli su seriju razgovora na potezu Mostar-Sarajevo-Banja Luka, koji bi se mogli okončati dogovorom o uspostavljanju parlamentarne većine koja bi podržala novo Vijeće ministara, ali i usvajanjem spomenutih važnih zakona

Piše: Alenko Zornija | Vjesnik.hr

Čini se da je dolazak danskog diplomata Petera Sorensena na poziciju voditelja ojačanog Izaslanstva Europske unije u BiH i općenito najava snažnijeg europskog prisustva u toj zemlji “probudila” uspavanu bosanskohercegovačku pozornicu, a vodeći političari čine se spremnijima na kompromis o rješavanju nekoliko ključnih problema. Na prvome mjestu to je blokada uspostave državne vlasti, jer BiH niti 11 i pol mjeseci nakon provedenih izbora nije dobila Vijeće ministara. S tim je usko povezano usvajanje nekoliko važnih zakona i promjena ustava, što je nužno da bi se prevladao zastoj na putu europskih integracija BiH.

Naime, od država u području BiH je na samom začelju jer jedina nije podnijela kandidaturu za članstvo u Europskoj uniji. Štoviše, još uvijek je na snazi privremeni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Sarajeva i Bruxellesa i sve njegove odredbe Bosna i Hercegovina još uvijek nije ispunila.

“Politički zastoj u BiH izaziva neravnotežu u regionalnim odnosima i nije dobro ni za EU što BiH toliko kasni u procesu europskih integracija, premda je još 2007. godine objavljen plan da BiH do kraja 2010. dobije status kandidata. No, još nije kasno da hvatamo korak s državama u području. Sada se gradi politička volja i stvaraju uvjeti da se ispuni to što nam je definirano da bismo do kraja godine mogli podnijeti kandidaturu za članstvo u EU”, kazao je Osman Topčagić, bivši ravnatelj Direkcije za europske integracije BiH i sadašnji veleposlanik BiH pri EU, kako ga citira Radio Slobodna Europa.

Četiri su ključne zadaće u ovom trenutku. Na prvome mjestu to je formiranje novog Vijeća ministara koje bi se onda moglo baviti rješavanjem pitanja vezanih uz europske integracije. Slijedi ispunjavanje preostalih obveza iz privremenog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, prije svega usvajanje zakona o državnoj pomoći. Treća važna zadaća je provedba presude Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u predmetu Sejdić i Finci protiv BiH, a kojom je Bosni i Hercegovini naređeno da prestane diskriminirati manjinske narode u izbornom zakonodavstvu, što zahtjeva promjenu sadašnjeg ustava zemlje iz Daytona.

Naposljetku, tu je i pitanje provedbe popisa pučanstva, o čemu se političke stranke u BiH još nisu dogovorile. Naime, etnička struktura vlasti u BiH još uvijek se dobrim dijelom temelji na prijeratnom popisu iz 1991. godine. Traži se model kako provesti novi popis da se on s jedne strane ne pretvori u legalizaciju ratnih progona i “etničkoga čišćenja”, a da s druge strane ponudi vjerodostojne podatke nužne za politički i gospodarski razvoj BiH.

Lideri najjačih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini počeli su seriju razgovora na potezu Mostar-Sarajevo-Banja Luka, koji bi se mogli okončati dogovorom o uspostavljanju parlamentarne većine koja bi podržala novo Vijeće ministara, ali i usvajanjem spomenutih važnih zakona.

Peter Sorensen, koji uz poziciju voditelja Izaslanstva EU-a obnaša i dužnost specijalnoga europskog predstavnika (EUSR) za BiH, sastao se vrlo brzo po dolasku u Sarajevo s ključnim političkim liderima u BiH, a tijekom sastanaka istaknuo je da je Unija opredijeljena raditi u partnerskom odnosu s tijelima vlasti u Bosni i Hercegovini.

“Plan rada Izaslanstva EU-a u BiH je zacrtan u zaključcima Vijeća EU-a iz ožujka, u kojima je jasno izražena podrška ustavnom uređenju BiH i Daytonskom sporazumu. Jedan od ciljeva je da se do kraja godine krene s primjenom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Da bi se to ostvarilo, potrebno je da u potpunosti bude realiziran i proveden prijelazni sporazum koji je trenutačno na snazi. Neophodno je donošenje zakona o državnoj pomoći i uvjerljivi napori na usuglašavanju Ustava BiH s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, kao i na rješavanju pitanja zakona o popisu stanovništva”, kazao je danski diplomat.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*