Društvene mreže: virtualni prostor je prostor slobode, ali i moguće opasno mjesto

U posljednjih nekoliko godina čak se govori o ovisnosti o internetu, tj. društvenim mrežama. Stvoren je i novi sindrom – FOMO (fear of missing out) – strah od propuštanja obavijesti i događaja

Piše: Piše: prof. dr. sc. Irma Kovčo Vukadin | Naša ognjišta

“Oprez – sve više predatora na društvenim mrežama”, “Evo kako putem društvenih mreža “pozvati provalnike u kuću” (ovdje treba vidjeti koji su to navodnici unutar navodnika, gdje počinju!!!), “Mladi Vodičanin preko facebooka djecu navodio na pornografiju”, “Sve više djece zlostavljano na društvenim mrežama” – ovo su samo neki od naslova koji upozoravaju na mogućnost zlouporabe društvenih mreža na internetu.

O društvenim mrežama

Društvene su mreže tijekom protekloga desetljeća postale vrlo popularan način komunikacije. U svojoj popularnosti nadmašuju poruke elektroničkom poštom jer omogućavaju komuniciranje s većim brojem osoba u isto vrijeme (umjesto da svakomu pojedinačnom prijatelju opisujemo neke važne ili manje važne detalje iz života, sadržaj postavljamo na našu stranicu koja je onda vidljiva svim našim prijateljima). Osim za izravnu komunikaciju društvene mreže služe na neki način i kao platforma za samo-predstavljanje jer omogućavaju postavljanje fotografija, videomaterijala, blogova i sl.

Postoje različite društvene mreže, a kao najpopularnija se navodi Facebook. Facebook je 2004. godine osnovao Mark Zuckerberg s ciljem jednostavnije komunikacije sa studentima harvardskoga sveučilišta. Brza prihvaćenost Facebooka danas je predmetom brojnih laičkih i stručnih analiza. Tako se danas raspravlja o različitim funkcijama i učincima sudjelovanja na različitim društvenim mrežama, ponajprije Facebooku koji je (u smislu korištenja) postao sinonim za društvene mreže.

Mladi i društvene mreže

Facebook su, kao i mnoge druge komunikacijske inovacije, izuzetno dobro prihvatili mladi naraštaji. “Biti na fejsu” je postao svojevrsni kriterij normalnosti – toliko mladih koristi ovu društvenu mrežu da oni koji je ne koriste postaju “čudaci”. Ne čudi zašto su mladi naraštaji tako dobro prihvatili društvene mreže koje omogućavaju da u svakome trenutku, spajanjem na internet, imamo obavijesti gdje su im prijatelji, s kim su, što rade i što planiraju. Upravo u razdoblju puberteta i adolescencije su mladima izrazito značajni njihovi vršnjaci pa je tako postalo izuzetno važno znati što se događa u svakome trenutku.

U posljednjih nekoliko godina čak se govori o ovisnosti o internetu, tj. društvenim mrežama. Stvoren je i novi sindrom – FOMO (fear of missing out) – strah od propuštanja obavijesti i događaja. Svojevrsna želja za dijeljenjem vlastitih iskustava s prijateljima dovela je i do stanovitih promjena u ponašanju i zabavljanju – svako događanje, druženje i sudjelovanje “mora” biti stavljeno na “fejs”, jer ako nema takve potvrde, upitna je istinitost ili jačina nekoga doživljaja. Na taj način sva druženja moraju biti dokumentirana, a pomisao da će “evidencija” biti na “fejsu” daje dodatne ideje za druženje, često u smislu pretjerivanja, kako bi se stvorila slika “nevjerojatne zabave”. U tome se kontekstu može izgubiti spontanost u druženju.

Objavljivanje fotografija i videomaterijala otvara i brojna pitanja privatnosti i narušavanja privatnosti. S obzirom na svojevrsnu “opsesiju” foto i videoobilježavanja trenutaka, pitanje je koliko se osoba nalazi (u pozadini) u nečijim fotoalbumima, označenih i neoznačenih.

Mladi ljudi još ne razmišljaju o privatnosti i cenzuri poput onih starijih. Virtualni prostor je prostor svekolike slobode. No, virtualni prostor je moguće i opasno mjesto.

Mladi se mogu, zbog umjetne sigurnosti koje predstavlja takva vrsta komuniciranja pretvoriti u nasilnike ili žrtve nasilja vlastitih vršnjaka, mogu postati žrtvom počinitelja različitih kaznenih djela. Na ovim stranicama je već pisano o cyber-bullyingu – zlostavljanju koje se ostvaruje korištenjem suvremenih komunikacijskih tehnologija te žrtvama seksualnoga iskorištavanja u kojima se upoznavanje i komunikacija iniciralo korištenjem takvih tehnologija.

Mladi ne razmišljaju na način da neke podatke koje iznose o sebi mogu biti zanimljive nekomu tko će ih iskoristiti u nedopuštene svrhe i na njihovu štetu.

Mjere sigurnosti

Broj slučajeva zlouporabe i nasilja nad djecom korištenjem društvenih mreža i drugih Internet servisa predstavlja sve veći problem o kojemu su razgovarali i pravobranitelji za djecu na redovitoj godišnjoj konferenciji Mreže pravobranitelja za djecu Jugoistočne Europe (više o radu konferencije na www.dijete.hr). Odgovornost za sigurnost djece kreće ponajprije od samih roditelja. Oni su oni koji moraju razgovarati s vlastitom djecom, ako ne o tehničkim osobitostima društvenih mreža i drugih servisa na internetu, a onda o pitanjima privatnosti, sigurnosti i pristojna ponašanja.

Postoje internetske stranice koje daju korisne upute i roditeljima i djeci. Jedna od njih je Centar za nestalu i zlostavljanu djecu (www.cnzd.org) s koje su prenesene i sljedeće upute za djecu (više uputa na navedenoj stranici).

  • dopusti roditeljima da sudjeluju u tvojim online aktivnostima (roditelji te ne kontroliraju već štite!)
  • poštuj ograničenja koja ti roditelji daju kod korištenja interneta
  • stranac je stranac, bez obzira što ga ne susrećeš na ulici, pa nikada ne otkrivaj pojedinosti o sebi strancu s interneta (dovodiš se u opasnost jer će tada lako saznati tko si i gdje živiš)
  • nikada ne odaj svoj password, ime, prezime, ime i prezime roditelja, broj telefona, kućnu adresu, radno mjesto roditelja, naziv škole, broj kreditne kartice…
  • ne šalji svoje fotografije nepoznatoj osobi na internetu
  • ako želiš upoznati osobu koju si upoznao/la na internetu, povedi roditelje i nađite se s njom na javnom mjestu. Tako ćete svi biti sigurni.
  • nikada ne prihvaćaj besplatni poklon u zamjenu za adresu ili neku drugu informaciju bez dozvole roditelja.
  • nikada ne nastavljaj razgovor zbog kojeg se osjećaš nelagodno ili razgovor postaje previše osoban.
  • nikada ne odgovaraj na e-mail poruke koje su nepristojne ili se zbog njih osjećaš nelagodno.
  • Be the first to comment

    Leave a Reply

    Your email address will not be published.


    *