EK: Srbiji kandidatura, Crnoj Gori početak pregovora

Europska komisija preporučila je u srijedu Vijeću EU-a da Srbiji dodijeli status zemlje kandidatkinje, a Crnoj Gori datum za početak pregovora, objavio je povjerenik za proširenje Štefan Füle pred članovima Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta.

“Današnja preporuka za Crnu Goru i Srbiju pokazuju da proces proširenja potiče reforme na terenu i pomaže u stvaranje stabilnije i prosperitetnije Europe. Transformacijska moć procesa proširenja šalje snažnu poruku nade u ovim izazovnim vremenima i za zemlje kandidate i zemlje potencijalne kandidate”, rekao je Füle.

Europska komisija je u srijedu prihvatila tzv. paket o proširenju, koji sadrži izvješća o napretku svih zemalja kandidata i potencijalnih kandidata, povoljno mišljenje za pristupanje Hrvatske EU-u, mišljenje o kandidaturi Srbije i strategiju proširenja za sljedeću godinu.

“Komisija je zaključila da je Srbija spremna za dobivanje statusa kandidata”, stoji u mišljenju, dok će preporuka za početak pregovora ovisiti o napretku u dijalogu s Kosovom i normalizacijom na sjeveru Kosova.

Srbija je nakon uhićenja Ratka Mladića i Gorana Hadžića očekivala da će dobiti i kandidatski status i datum. Međutim, napetost na sjeveru Kosova i prekid dijaloga mogu dovesti u pitanje taj cilj.

Preporuka Komisije ne znači automatski stjecanje kandidatskog statusa jer zadnju riječ imaju zemlje članice koje će se o tome izjasniti na sastanku na vrhu 9. prosinca. Odluka je donesena samo ako za nju glasuju sve države članice. Njemačka je otvoreno zatražila od Srbije da rasformira paralelne strukture na sjeveru Kosova.

Ako zemlje članice odobre Srbiji status kandidata, ona će za dobivanje datuma za početak pregovora morati ispuniti niz zahtjeva vezanih uz normalizaciju odnosa s Kosovom.

Što se tiče Crne Gore, Komisija je zaključila da je ta zemlja postigla dobar napredak u sedam ključih područja koje je Bruxelles ustanovio prošle godine i da zaslužuje datum za početak pregovora. Od Podgorice se traži da nastavi s reformama kako bi učvrstila rezultate u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala te da osigura punu provedbu zakona protiv diskriminacije.

1 Comment

  1. Britansko-mađarski aristokrata izvodi Srbiju pred Evropski sud za ljudska prava zbog isključivanja njegove porodice prilikom restitucije njihove imovine.
    Grof Miklos Cseszneky ne može da zahtijeva naknadu za imovinu oduzetu od strane jugoslovenske komunističke vlasti poslije II svjetskog rata jer novi srbijanski Zakon o restituciji isključuje etničke Mađare.
    Po ovom zakonu iz kompenzacije su isključeni oni koji su bili članovi mađarskih snage između 1941. i 1945. godine i njihovi potomci.
    Djed Miklosa Cseszneky-a grof Mihaly Cseszneky, bogati industrijalac i veleposjednik, bio je regrutovan u vojsku ali nikada nije učestvovao u borbama niti ispalio metak.
    Advokati grofa Cseszneky tvrde da se srbijanski zakon zasniva na konceptu kolektivne krivice koji je u potpunosti u suprotnosti sa evropskim standardima i krši osnovna ljudska prava.
    Mađarska je oštro kritikovala ovaj zakon i zaprijetila uskraćivanjem podrške Srbiji u procesu pridruživanja Evropskoj uniji ukoliko srbijanski parlament ne izmijeni diskriminativne dijelove zakona o restituciji.

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*