Eksplozija u Bugojnu: udar na sigurnost, ali i na europski put BiH

Vijesti o eksplozijama bombi podmetnutih u automobile, vozila javnog prijevoza, državne institucije, javne prostore…, u pravilu stižu iz nekih dalekih zemalja, na njih smo se – grubo je reći, ali tako je – nekako navikli pa im više ne pridajemo neku osobitu pozornost. Završe, uz rijetke izuzetke, kao kratke vijesti negdje u nekoj minuti dnevnika ili na zadnjoj stranici novina.

U nedjelju je, međutim, vijest o podmetnutoj bombi stigla iz najbližeg susjedstva, iz Bugojna. Ispred policijske postaje u tom bosanskom gradiću eksplodirala je bomba, navodno napravljena u kućnoj radinosti od protutenkovskih mina, pri čemu je jedan policajac poginuo, a šest ih je ozlijeđeno. Slike s mjesta događaja posve su nalik onima koje na televizijskom ekranu učestalo gledamo u vijestima iz Iraka, Afganistana, Pakistana…

Istina, u ovim dijelu svijeta i ranije je bilo sličnih događaja. Ne računajući eksplozije koje su se događale u vrijeme rata, svakako valja spomenuti eksploziju automobila-bombe u Rijeci 1995., onda opet automobil-bombu u Mostaru 1997., eksploziju naprave podmetnute u trgovačkom centru FIS u Vitezu, pa eksplozija skutera-bombe u Zagrebu 2008. u kojoj je poginuo izdavač “Nacionala” Ivo Pukanić i njegov suradnik Niko Franjić…

Riječ je redom o terorističkim napadima, ne uvijek s istim motivima ni s “izvođačima” iz istog miljea. Eksplozija u Bugojnu je, za razliku od svih ovdje spomenutih, “jasan napad na institucije zakona” (tako ju je okarakterizirao ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović) i pritom se – uz standardnu policijsku ogradu da je istraga u tijeku – dovodi u vezu s radikalnim vehabijskim skupinama u BiH.

Te dvije činjenice, da je meta napada bila institucija zakona i da se napadači dovode u vezu s radikalnim vehabijskim pokretom, koji se smatra ideološkim ishodištem najaktivnijih terorističkih skupina u Iraku i Afganistanu, eksploziji u Bugojnu daju osobitu dimenziju, a pred vlasti u BiH stavljaju veliku i odgovornu zadaću. Jer, kako je istaknuo predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, takvi napadi nisu samo prijetnja sigurnosti građana, nego su atak na ustavni poredak i međunarodni položaj zemlje, pa je utoliko brza i učinkovita obrada slučaja od goleme važnosti.

U protivnom, BiH bi ostala obilježena kao zemlja u kojoj djeluju terorističke skupine, što sasvim sigurno nije dobra preporuka za put prema euroatlantskim integracijama. [Ivan Šabić]

Izvor: Vjesnik

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*