Europske novine u krizi, sve više ih se gasi, ostale se pokušavaju spasiti štednjom i otkazima

Da je sustavno gašenje tjednika i dnevnih listova daleko od samo hrvatske specifičnosti te da se posve legitimno može govoriti o snažnoj krizi europskih medija, pokazuje i statistički izvještaj objavljen ovog tjedna u francuskom Libérationu.

Fenomen, iako paneuropski, ipak je nešto izraženiji na jugu kontinenta. U Grčkoj su tako u posljednje dvije godine zatvorena tri dnevna lista, dok su u Italiji, Portugalu i Španjolskoj najavljene mjere štednje i tzv. planovi restrukturiranja (eufemizam za otkaze) u nizu medijskih kuća.

Veliki španjolski dnevni list El País prijavio je gubitak od 60 posto u prihodima od oglašavanja u periodu od 2007. do 2012. Stoga bi se plan restrukturiranja odnosio na trećinu zaposlenih, točnije 149 novinara, dok bi ostalima plaća bila smanjena za 15 posto. Talijanski Corriere della Sera namjerava otpustiti oko stotinu zaposlenih, dok je portugalski Público već otpustio 48 zaposlenika od ukupno 250.

No i u ostatku kontinenta da se jasno pratiti kriza klasičnih, tiskanih medija. Francuska je samo u ovoj godini izgubila dva dnevna lista. France-Soir je definitivno ugašen, dok je La Tribune prešao u online verziju i na tjedni format.

U Njemačkoj su također ugašena dva dnevna lista, lijevo intonirani Frankfurter Rundschau koji je izlazio od 1945. i Financial Times Deutschland, pokrenut 2000., a čak je i utjecajni tjednik Der Spiegel, sa 900 000 prodanih primjeraka, najavio mjere štednje zbog 10-postotnog gubitka u prihodima od oglašavanja.

U Velikoj Britaniji grupa Guardian News&Media, koja posjeduje i The Guardian i The Observer, najavila je ukidanje 68 radnih mjesta u sklopu plana uštede od sedam milijuna funti. Belgijski Le Soir već je izgubio 20 posto osoblja tijekom protekle četiri godine, sprema se i novih tridesetak otkaza, a nova otpuštanja najavio je i švicarski Le Temps, što direkcija objašnjava time da se nije dostigao ciljani profit u 2011.

Sveukupno gledajući, promet europskih tiskovina pao je za 3,4 posto između 2010. i 2011. prema Svjetskoj udruzi novina i novinskih izdavača (WAN-Ifra). U istom periodu, pad je u SAD-u iznosio 4,3 posto, a rast je zabilježen u Aziji (3,5 posto), na Bliskom istoku (4,8 posto) i na sjeveru Afrike.

Tvrdi se da je situacija u SAD-u već prije 10 godina dala naslutiti aktualnu europsku krizu medija, koju tek djelomično objašnjava i ekonomska kriza. Nove čitalačke navike, pad prodaje tiskanih primjeraka, pad prihoda od oglašavanja, konkurencija besplatnih informacija na webu, već su standardni faktori koji se spominju u krizi klasičnih medija.

Ako se američki model i uzme kao eventualni poslovni orijentir, za europske medije teško je zamisliti optimističan razvitak u bliskoj budućnosti. Drži se da se vrh krize dosegnuo 2008. s ukupno 13.000 otkaza novinarima u SAD-u, no sveže vijesti samo potvrđuju negativnu tendenciju.

Primjerice, Newsweek krajem godine prelazi u online format, a New York Times najavio je novi plan tzv. ‘dobrovoljnih odlazaka’. Brojni američki mediji već su usvojili ‘paywall’ metodu koja online čitatelju dopušta određeni broj besplatnih konzultiranja članaka na internetu, nakon čega pristup valja platiti u obliku pretplate.

Europski model je ponešto drugačiji. Tako se internetski sadržaj novine dijeli često na onaj besplatni i na tzv, ‘premium’, rezerviran za pretplatnike. Iako ‘paywall’ metoda nije dovoljna da kompenzira sve gubitke novina, i New York Times i Financial Times već sad broje više online pretplatnika no klasičnih te se može očekivati preseljenje poslovnog modela u Europu.

Drugi model izlaska je krize jest ulaganje u tehnologiju tableta. Samo ih je u Europi prodamo oko 13 milijuna primjeraka u 2011, a prema statistikama, za 75 posto povećalo se vrijeme čitanja novinskih članaka. Stoga niz europskih novina, kao što su belgijski Le Soir, francuski Les Echos, britanski The Times, nudi udruženu pretplatu na novinski sadržaj i na tablet u nadi da će barem donekle konsolidirati gubitke.

Još jednim manevrom, zasad neizvjesnim, europske novine nastoje doći do naplate svojih sadržaja. Šest europskih zemalja – Njemačka, Francuska, Italija, Belgija, Španjolska i Portugal – zalažu se za usvajanje novog zakona koji bi primorao Google da plati autorska prava novinama za indeksiranje njihovih sadržaja u tražilici.

Francuska vlada je zasad imenovala predstavnika koji će pregovarati između Googlea i novinskih izdavača. Rok za pregovore ističe krajem godine, kada bi se trebalo prionuti i izradi zakona. [Tportal.hr]

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*