Filipović: Alija Izetbegović i Haris Silajdžić su 1993. pristali na podjelu BiH!

Kad je Alija Izetbegović potpisao sporazum u Ženevi, u ljeto 1993. godine, kojim se prihvaća prijedlog međunarodne zajednice o ustroju Bosne i Hercegovine kao unije tri različite države, tražio sam od njega da ponudi ostavku na mjesto predsjednika BiH, rekao je tijekom prošlotjednog gostovanja u emisiji Telering akademik Muhamed Filipović, prenosi sarajevski Dnevni avaz.

Prema njegovim riječima, ovim potpisom unutar BiH bi se stvorila muslimanska državica, što je, kako je rekao, i bio cilj tadašnjih vladajućih institucija.

– Čim se Izetbegović vratio u BiH, tražio sam da se napravi sjednica na kojoj sam tražio da zbog zlouporabe položaja i prekoračenja granice ustavnih ovlasti ponudi svoju ostavku. On, naime, nije obavijestio ni članove Predsjedništva niti ostatak državnog izaslanstva o svom postupku – rekao je Filipović.

Izetbegovićevu odluku, kako navodi Filipović, branio je tada Fikret Abdić, a Nijaz Duraković je smirio situaciju rekavši da “prespavaju po ovom pitanju i da odluku donesu sutra”.

– Te večeri Alija me pozvao kod sebe u sobu, gdje mi je rekao da je pogriješio i tražio od mene savjet kako da se ta situacija prevlada. Ja sam mu rekao “sad ćemo napisati jedno pismo Owenu i Stoltenbergu u kojem ćeš im reći da ti nije jasno da li će takva unija biti jedinstven državnopravni i međunarodni subjekt i da zato poništavaš svoj potpis – rekao je Filipović.

Kako je akademik Filipović istaknuo, uskoro je nastupilo njegovo isključenje iz izaslanstva i premješten je na poziciju veleposlanika  BiH u Švicarskoj.

– Tim potezom sam u cijelosti neutraliziran. Uskoro sam pozvan na Bošnjački sabor, uz objašnjenje da je usvojen moj zahtjev o preimenovanju Muslimana u Bošnjake. Međutim, Sabor je održan da bi se razmatrala odluka o njegovom proglašenju za ustavotvornu skupštinu i donošenju ustava novostvorene bošnjačke države kao i imenovanju Alije Izetbegovića za njenog prvog predsjednika – ustvrdio je Filipović.

Naveo je i da se sve to događalo u tajnosti, u podrumu hotela “Holiday Inn” u Sarajevu i da je među najgorljivijim pristalicama ove ideje bio Haris Silajdžić.

– Na svoje sam uši slušao Silajdžića kako objašnjava da su međunarodni uvjeti takvi da je moguća bošnjačka država, a da međunarodna zajednica kao i Srbija i Hrvatska neće imati ništa protiv toga. Reagirao sam i rekao, “ako je to tako, zašto se radi iza leđa ljudima i borcima trebamo reći da se, onda, prestanu boriti za jedinstvenu BiH”. Dosta ljudi me tada podržalo i uspjeli smo onemogućiti tu avanturu – zaključuje Filipović i dodaje da zbog te ideje o bošnjačkoj državi neke osobe i danas figuriraju veoma visoko u bošnjačkoj politici, no da je takva ideja neizvodljiva.

SDA i HDZ nemaju legitimitet

Filipović se u svom izlaganju dotaknuo i statusa Mostara, naglašavajući da Sulejman Tihić i Dragan Čović nemaju legitimitet razgovarati o mostarskom problemu:

– Ako u Mostaru dođe do majorizacije Bošnjaka, egzil ovog naroda je izvjestan, što znači da više nema BiH. Vođe SDA i HDZ-a pogotovo ne mogu sudjelovati u ovome, jer je jedna stranka bila nosilac destrukcije Mostara, a druga je to prihvatila. Kako mogu SDA i HDZ odlučivati o Mostaru kad iza sebe imaju povijest katastrofe za ovaj grad.

2 Comments

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*