Frankfurter Rundschau: Hrvati i Bošnjaci sada su dvije različite vrste ljudi u Vitezu

U članku pod nazivom “Podijeljeni grad”, koji opisuje sadašnji život u Vitezu, Frankfurter Rundschau donosi: “Bez pozdrava i uz neljubaznu primjedbu: ‘Što se ovdje dešava?’, debeli dječak komentira prolazak dvije nastavnice kroz školsko dvorište. Tu postoji veliki ulaz u školu za Hrvate i mali za Bošnjake.
Fikreta Zukan je nastavnica koja je predavala roditeljima dječaka koji se čudi šta ova Bošnjakinja radi pred hrvatskom kapijom škole. Fikreta je samo željela pokazati svoj grad jednom posjetitelju.

U Vitezu, koji je 60 km udaljen od Sarajeva, ceste su kratke, a pravila jasna. Nekoliko metara od škole u ‘Ulici hrvatskih branitelja’ vijori se hrvatska zastava. Tu počinje stari dio Viteza, naseljen Bošnjacima. Hrvati i Bošnjaci dijele školu sa dva zasebna ulaza, zgradu općine i polikliniku. To je politički minimum. Gradić Vitez ima i dva alpinistička i dva lovačka kluba, dva nogometna i dva košarkaška kluba i dvije vatrogasne službe s dobrovoljcima. Najkasnije po završetku posla svako ide svojim putem.

Prije rata je suživot bio divan, kažu svi. Svi znaju kada je to prestalo: 1992. kada su se Hrvati u Vitezu pridružili HVO-u, a Bošnjaci Armiji BiH. Dvije vojske u jednom gradu, to nije moglo izaći na dobro, kaže Željko Kočaj, 52-godišnji ekonomist i pisac. On priča hrvatsku verziju, po kojoj se rat razvio kroz tučnjavu po kavanama.

Bošnjaci imaju drugačiju priču. Prvo je vladala napetost, a onda 16. travnja 1993. kao da je netko dao znak za početak rata. Svuda su se mogli čuti pucnjevi, naoružani Hrvati išli su od kuće do kuće. Fikreta Zukan sakrila se sa tada dvogodišnjom kćerkom Dunjom ispod stuba. Susjedi Hrvati su ih skrivali, potom su morali bježati i tu je Fikreta u blizini demarkacijske crte izgubila 16-godišnjeg sina. Toga dana su Hrvati u Ahmićima, nadomak Viteza, ubili 116 civila, od toga 32 žene i 11 djece.”

Ali ako je netko dao znak za početak rata, on nije bio iz Viteza. To je stav i Haškog tribunala. Zbog toga je u zatvoru Dario Kordić, političar iz susjedne općine Busovača.

Rat je u Vitezu počeo kao na zapovijed i tako je i prestao. Godine 1994. su britanski vojnici iz UN-a uklonili barikade, koje su stari dio grada 11 mjeseci odvajale od ostatka općine. Bošnjaci i Hrvati potpisali su Washingtonski sporazum i od tada se rat u Vitezu više nije ponovio. O tome što se dešavalo u ratu, Hrvati i Bošnjaci ne govore. ‘To ne može funkcionirati. Kada bi jedna strana pozvala na razgovore, druga ne bi došla’, smatra Fikreta Zukan.
U starom Vitezu svaka druga kuća stoji na prodaju. Razlike i prestiža između Hrvata i Bošnjaka prije rata nije bilo. Nakon rata je Hrvatima bilo lakše. Imali su putovnice susjedne Hrvatske, mogli su putovati na Zapad, praviti biznis s Hrvatskom i zemljama EU.

Kada djeca Hrvata napadaju bošnjačke nastavnice, etnička podjela u Vitezu dobiva i komponentu socijalne nadmoći jedne grupe nad drugom. Fikreta priča o svom unuku Muhamedu, koji se u vrtiću sprijateljio s Filipom. ‘Nano, smijem li s Filipom na veliki ulaz, kada krenemo u školu?’, upitao ju je unuk prije nekoliko dana. A jedna susjeda, Hrvatica htjela je znati hoće li ona promijeniti ime svoje kćerke Dunje, pošto je to hrvatsko ime. Da su Hrvati i Bošnjaci sada dvije različite vrste ljudi u Vitezu, nastavnici Fikreti Zukan nikako ne može da uđe u glavu”,  piše list Frankfurter Rundschau.

Izvor: Deutche Welle

4 Comments

  1. Hrvati i Bosnjaci su i prije 20 ili 40 godina bili dvije razlicite vrste ljudi, samo su zivjeli pod cvrstom stegom pa nisu bili u prilici pokazati kakvi su zapravo i sto jedni o drugima misle.

  2. Zasto medjunarodni gangsteri muce narod. Zar ne vide da je dusom i tjelom razdvojen. Tko nije zivio pod muslimanskim zulumom ta nezna sto su muslimani.

  3. autore nepricas kako se u njihovom djelu grada vijori zastava armije bih ;,,, i nije zastava hrvtske nego zastava herceg bosne za koju smo se borili . U vitezu nema napretka izmedju jedne i druge strane nego s novim generacijama stjece jos veci nacionalizam pa cu stoga reci :: da sam nacionalista..

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*