Gregory Kehoe: Ni jedan Srbin nije otišao iz Knina zbog granatiranja

U tijeku je žalbena konferencija u procesu generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, koji su nepravomoćno osuđeni na 24 odnosno 18 godina zatvora. Sudu će se, na kraju žalbene rasprave, prvi put obratiti generali Markač i Gotovina.

U prijepodnevnom terminu žalbu obrazlaže obrana generala Gotovine, a u poslijepodnevnom dijelu ročišta obrana generala Markača.

Gotovinin odvjetnik Odvjetnik Gregory Kehoe u svom je izlaganju istaknuo kako promatračka misija Europske zajednice nije spomenula nikakav protupravni napad za vrijeme za koje su generali osuđeni. Osim toga, ni jedan Srbin nije otišao s tog područja zbog granatiranja. Zapovijed Ante Gotovine nije bila zapovijed da se stupi u protupravni napad, već da se provede zakonit napad, koji je usmjeren protiv vojnih ciljeva, naglasio je odvjetnik. Kehoe je ustvrdio da su svi napadi projektilima bili zakoniti vojni napadi.

Luka Mišetić i Payam Akhavan u svojim istupima su vodili pitanjima koje je 15. travnja ove godine uputilo žalbeno vijeće obrani i tužiteljima: je li prvostupanjsko vijeće pogriješilo kad je u presudi utvrdilo pravilo od 200 metara od cilja za zakonitost topničkih pogodaka; kako bi se proglašenje toga zaključka pogrešnim odrazilo na druge zaključke o pogocima; može li zaključak o nezakonitosti topničkih napada opstati ako padnu zaključci vezani uz pravilo o 200 metara, te treba li zaključak o postojanju udruženog zločinačkog pothvata ostati ako se utvrdi da nije bilo nezakonitih topničkih napada.

Ako pada pravilo od 200 metara, onda moraju pasti sve točke presude, rekao je odvjetnik Mišetić. Odvjetnici također ističu da se do zaključka o udruženom zločinačkom pothvatu, koji je, prema prvostupanjskoj presudi dogovoren na Brijunskom sastanku hrvatskog političkog i vojnog vrha, došlo na temelju zaključka o nezakonitim topničkim udarima, a ne na temelju onoga što je rečeno na tom sastanku.

Nakon stanke, rasprava je nastavljena obraćanjem tužitelja Douglasa Stringera. Zločinački plan o kojem se govorilo na Brijunima ne utječe na opći zaključak o protupravnom napadu, ustvrdio je Stringer. Tužitelji su rekli da su prema naredbi generala Gotovine mete topničkih napada bili cijeli gradovi, koji su sami po sebi civilni ciljevi, iako je u njima bilo vojnih ciljeva. Za njih operacija Oluja nije vojni napad koji je doveo do neželjenih posljedica, nego napad s namjerom deportacije civila.

Na pitanje predsjednika Žalbenog vijeća Theodora Merona o argumentu obrane da u granatiranju nije bilo civilnih žrtava, tužitelji su rekli da nije bilo ni potrebe dokazivati da je bilo civilnih žrtava, dodajući da je nekoliko svjedoka tijekom procesa reklo da su na ulicama Knina vidjeli mrtve i ranjene. Tužitelji su istaknuli da se i predsjednik Tuđman nakon Oluje hvalio efikasnošću u ispunjavanju cilja o deportaciji.

U nastavku konferencije sudu se obratila obrana generala Markača. Istaknula je kako teza o udruženom zločinačkom pothvatu ne stoji. Odvjetnik John Jones naglasio je da tijekom Oluje nije bilo nezakonitog napada, ako ga nije bilo, onda Markač i nije mogao sudjelovati u njemu. Prvostupanjsko vijeće zaključilo je da je operacija Oluja bila zakonita kao i tužiteljstvo te da je problem bio u zločinačkom pothvatu oko operacije Oluje, rekao je Jones. Dodao je kako nema razloga ne vjerovati u iskrenost Tuđmanova poziva Srbima da ne napuštaju svoje domove.

Tužitelji su ustvrdili da je Markač kao zapovjednik specijalne policije morao štititi preostale Srbe, a on je zataškavao zločine. Kažu da je znao za plan da se što više Srba iseli iz Krajine, da nije kaznio podređene i da je sudjelovao u planiranju Oluje. Tužiteljica je kazala da su sudionici bili svjesni teške situacije Srba u Krajini te su planirali bombardiranjem prisiliti ih na iseljavanje. Podsjetila je na Tuđmanove izjave koje su govorile o preseljavanju Hrvata na ta područja. Prema riječima tužitelja Markač je sudjelovao i u zataškavanju zločina u Gruborima.

Bivši zapovjednik Operativne zone Split general Gotovina i bivši zapovjednik specijalne policije general Markač 15. su travnja prošle godine osuđeni na 24 odnosno 18 godina zatvora zbog progona srpskih civila koji su živjeli na okupiranim područjima Hrvatske u vrijeme Oluje.

Članovi braniteljske udruge Zavjet i brojni građani u Pakoštanima su izrazili potporu dvojici generala. Ujedinjeni u molitivi za njihovu slobodu također su izrazili i neslaganje s prvostupanjskom presudom Haškog suda. Nadaju se pozitivnom ishodu drugostupanjske presude. Oluja je bila legitimna vojna akcija, a to će, uvjereni su, biti dokazano i na Haškom sudu.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*