HHO protiv ratifikacije, tvrde da se sporazumom mijenja granica između Hrvatske i BiH

Hrvatski helsinški odbor (HHO) očitovao se o najavljenoj ratifikaciji u Hrvatskom saboru sporazuma o granici između Hrvatske i BiH, tvrdeći da bi ona značila promjenu granice na poluotoku Kleku te da stoga mora biti donešena dvotrećinskom većinom.

HHO-ovu izjavu br. 10/2012. objavljujemo u cijelosti, bez ikakvih intervencija:

Hrvatski helsinški odbor (HHO) pomno prati nakane Vlade RH da u saborsku proceduru uputi na ratifikaciju Sporazum Tuđman-Izetbegović o razgraničenju Hrvatske i Bosne i Hercegovine (1999.) što zapravo znači promjenu postojeće granice na poluotoku Kleku. Posebno zabrinjava namjera da se ta promjena provede bez ustavom predviđene i potrebne dvotrećinske većine Sabora, kako to određuje Ustav RH.Nezamislivo je da bilo koja hrvatska vlada, a pogotovo sadašnja, koju veliki dio javnosti doživljava nenarodnom, rezerviranom prema nacionalnim osjetljivostima i interesima, tako odlučno ustraje u obmani svojih građana i društenih elita, a pogotovo saborskih zastupnika.

Od svojih zastupnika traži se da u Saboru glasaju po partijskoj disciplini a ne po savjesti. Takvo ponašanje ne samo da je protuustavno nego se njime ozbiljno narušava načelo vladavine prava i trodiobe vlasti. Uz to, takva politika posve je u neskladu s izbornim obećanjima premijera Milanovića da će “vratiti dignitet parlamentu” ukidanjem “kancelarskog” modela vladavine.

Pri tome Vlada se koristi neistinom kako ratifikacija ovog ugovora ne podliježe ustavnom ograničenju što propisuje Ustav RH (čl. 8, čl. 82, stavka 3) u svezi s promjenom granica.

Posebno moramo upozoriti na krvave ratove za granice na području bivše Jugoslavije, a posebno na posljednji. Svako diranje u granice na ovim prostorima stvara atmosferu u kojoj je zadiranje u ovu materiju puno eksplozivnog naboja s nesagledivim posljedicama. Pogotovo kad se ne mogu nazrijeti pravi razlozi i mutni politički interesi zbog kojih se ide u ovo protuustavno nasilje . Vlada pritom rabi i izmišljene i neuvjerljive argumente izrečene od podpredsjednika Vlade Nevena Mimice i ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić, koji nas pokušavaju uvjeriti da je smisao ratifikacije “poruka koju šaljemo prema EU”, jer u EU “želimo ući s uređenim međunarodnim odnosima, posebno susjedskim”, kao svaka “odrasla zemlja”. Nitko iz EU, koliko je nama poznato, javno tako što ne traži od Hrvatske, jer to i ne može. Naime, rješavanje graničnih pitanja među državama nije u nadležnosti EU-a nego samih članica. Postavlja se dakle pitanje što Vlada RH doista želi i misli, ukoliko nešto uopće misli.

Jedino što nam pada na pamet je, da se na ovaj način namjerava “obeštetiti” Bosnu i Hercegovinu za štetnu i osvajačku politiku Tuđmanove vlasti prema BiH. HHO je kontinuirano upozoravao tijekom 1990-ih na štetnost takve Tuđmanove politike, ali držimo da se hrvatske obveze prema BiH zbog sudjelovanja u oružanom poduhvatu protiv teritorijalnog integriteta BiH ne mogu i ne smiju nadoknaditi teritorijalnim ustupcima.

Prilikom rasprave o razgraničenju sa Slovenijom i odluci tadašnje vlade da se spor iz nadležnosti Međunarodnog suda pravde u Haagu prebaci na ad hoc oformljenu radnu grupu za međusobno reguliranje granice, hrvatska javnost bila je mjesecima na nogama. Glavni kritičari bile su upravo političke stranke iz sadašnje vladajuće Kukuriku koalicije. Sada je Vlada političkim pritiskom preko kontroliranih medija uspjela zatomiti svaku raspravu o ovom pitanju. Ona ustrajava na protudemokratskom i autokratskom sustavu vladanja u kojem su građani pa i parlament, ne samo puki statisti nego i običan ukras. Nakon preuzimanja HTV-a “parlamentarnim partijskim pučem” sa strane uzurpatorske skupine i niza sličnih manipulacija vezanih uz preuzete obveze prema EU-u u procesu pridruživanja, ovo je još jedan u nizu znakovitih primjera upravljanja građanima bez njihove privole i protiv njihovih vitalnih interesa.

Izvršni Odbor HHO-a smatra da je prilikom rasprave o spornom dijelu teritorija potrebno poštivati međunarodno pravo, hrvatski Ustav, ali i mišljenje relevantnih stručnjaka za pitanja vezana uz problem granica na poluotoku Kleku. Naime, Stjepan Ćosić, sadašnji ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva, Niko Kapetanić i akademik Nenad Vekarić upravo su objavili zajedničku studiju o problemu Kleka u knjizi Prijevara ili zabluda: Problem granice na području poluotoka Kleka (Dubrovnik, 2012). Iz studije je vidljivo da je neosnovana i pravno nevalidna uporaba argumenta temeljem kojeg je Geodetski zavod u Sarajevu prilikom premjere vlasni-štva, bez znanja i suglasnosti hrvatske strane pokušao svoje “nalaze” upotrijebiti kao argument “za promjenu granice” između SR Hrvatske i SR Bosne i Hercegovine 1974. godine. Zapisnik te komisije je bezvrijedan i nevažeći budući o njemu i o njegovim zaključcima nisu raspravljala relevantna tijela, Sabor SRH i Skupština SR BiH. Valja napomenuti da prilikom promjene Ustava SFRJ 1974., i posljedično tome republičkih ustava, nije bilo nikakvih rasprava i promjena vezanih uz međurepubličke granice.

Današnja granica između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske utvrđena je još na Berlinskom kongresu 1878. prilikom razgraničenja između Otomanskog carstva i Austro-Ugarske monarhije, u sklopu koje je tada bila i Hrvatska. Ova je granica kasnije prihvaćena i potvrđena od strane FNRJ/SFRJ kao međurepub-lička i nije bilo nikakvih promjena koje bi potvrdila bilo jugoslavenska Savezna narodna skupština, bilo Sabor SRH, bilo skupština SR BiH.

Badinterova komisija kao podlogu za priznanje granica novonastalih država, sljednica bivše Jugoslavije koristila je kao argument zatečene granice između novonastalih država. Stoga je za bilo kakvo odlučivanje o promjeni granica Republike Hrvatske potrebna dvotrećinska većina Hrvatskoga Sabora. Smatramo da bi pris-tajanje uz nevažeći zapisnik iz 1974. godine, kao podloge za predaju dijela hrvatskoga teritorija Bosni i Her-cegovini na poluotoku Kleku, bilo ravno jednostranoj predaji državnog teritorija.

IO HHO-a poziva Vladu da, poštujući Ustav RH, u Sabor uputi prijedlog promjena granica sukladno odredbama Ustava, za čije je usvajanje potrebna dvotrećinska većina. Saborske zastupnike, bez obzira na stranku, pozivamo da glasuju protiv ratifikacije vezane uz poluotok Klek što predstavlja stvarno kršenje ustavnih načela. Ukoliko Hrvatski Sabor prihvati prijedlog Vlade za promjenu granice kod Kleka običnom veći-nom, HHO će pred Ustavnim sudom RH pokušati osporiti ovaj protuustavni akt.

Povezane vijesti:

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*