Hoće li Del Ponte na sud zbog uništenih dokaza?

carla-del-ponte Glavni haaški tužitelj Serge Brammertz priznao je u svibnju prošle godine, za posjeta Sarajevu, da je u Haagu, po nalogu Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, uništeno oko 1000 raznih dokaza pronađenim u masovnim grobnicama na području Srebrenice. Bremmertzovo priznanje, koje se, s obzirom na medijski tretman, može okarakterizirarti kao omanji skandal, ipak nije palo u zaborav i moglo bi, preme nekim najavma, dobiti sudski eplilog.
Predstavnice udruge “Majke Srebrenice” zatražile su, naime, od Brammertza, koji je opet stigao u posjet Bosni i Hercegovini, da se pokrene istraga protiv onih koji su prikrili i uništili dokumente o genocidu u Srebrenici, pri čemu su posebno istaknule zahtjev da istragom bude obuhvaćena i bivša glavna tužiteljica suda u Haagu Carla del Ponte. Nju, naime, smatraju odgovornom za uništavanje dokaznih materijala koji su trebali biti vraćeni članovima porodica žrtava i spremljeni u muzej Memorijalnog kompleksa u Potočarima.
Ugledni sarajevski odvjetnik Sead Hodžić tvrdi da zahtjev nije bez osnova jer se dokazni materijali kao sastavni dio predmeta u konkretnom kaznenom postupku ne smiju uništavati. “Ako se radi o uništavanju dokumentacije koja ima dokaznu vrijednost, onda takvo postupanje sa dokumentacijom načelno može imati karakter određenog krivičnog djela, čak i međunarodnog krivičnog djela”, izjavio je Hodžić za Deutsche Welle.
Haaški sud (Međunarodni sud za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije) ne bi mogao preuzeti ovaj slučaj, budući da nije nadležan za kaznena djela počinjena u Haagu, pa bi kazneni postupak protiv Carle del Ponte eventualno mogao biti pokrenut na nizozemskom sudu u Haagu.
U svibnju prošle godine Brammertz je Srebreničankama potvrdio da su među 1000 uništenih dokaza osobne iskaznice, fotografije i slične stvari pronađene uglavnom u masovnim grobnicama, da su uništeni stoga što nisu mogli biti pravilno pohranjeni te da je to regularna procedura, ali je naglasio da to nije urađeno u njegovom mandatu.
A prije njegova mandata, na tužiteljski posao u Haagu obavljala je Carla del Ponte. Energična tužiteljica, prebogate istražiteljsko-tužiteljske biografije, ali ne tako briljantna rezultata, budući da je, kako ovih dana ističe Vasvija Vidović, odvjetnica koja je ICTY upoznala iznutra, podigla niz optužnica koje su na koncu rezultirale oslobađajućim presudama. Vasvija Vidović pri tome spominje slučajeve Sefera Halilovića, Fatmira Limaja, Ramusha Haradinaja, Nasera Orića i Ljube Boškovskog.
Tom zanimljivom nizu svakako valja dodati i traljavo obavljen posao na optužnici protiv Slobodana Miloševića. “Moramo biti sigurni da niti jedan međunarodni sud neće ponoviti pogreške kakve je Haški sud napravio u Miloševićevom procesu. Smatram nesmotrenim od glavne haške tužiteljice Carle Del Ponte sastavljanje tolike optužnice protiv Miloševića. Očito je da je bio kriv za etnička čišćenja, vjerojatno i za genocid na Kosovu, u današnjoj Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj, i smatram da je trebao biti optužen samo pod tim točkama optužnice”, zapisao je David Owen, nekadašnji mirovni posrednik za bivšu Jugoslaviju, u članku koji je 2006. objavljen u britanskom Telegraphu. Činjenica je također da su praktički bez kazne prošli i optuženi za zločin na Ovčari, da se optužnica protiv Ante Gotovine temelji na topničkim dnevnicima koje Carla del Ponte nije vidjela niti je mogla biti sigurna da uopće postoje…

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*