Hoće li eurozonu dokrajčiti prekomjerna štednja ili prekomjerna potrošnja?

Eurozona se podijelila na dva tabora, na zagovornike i protivnike štednje. Ekonomisi stručnjaci pokušavaju razjasniti što će biti uzrok sumraka eurozone – prekomjerni proračunski izdaci ili smanjenje tih izdataka.

Jedan dio ekonomista i političara, uglavnom iz sjevernih bogatih članica i međunarodnih organizacija, pokušavaju naći nove argumente kako bi dokazali neophodnost nastavljanja stroge proračunske štednje.

Suprotni tabor, čije se članstvo i geografska raznovrsnost neumoljivo povećavaju, uvjeren je da su ispunjavanje zahtjeva Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Europske unije za “stezanje remena” gurnuli eurozonu u tako duboku krizu, objavljio je Finmarket.ru.

Prva skupina ukazuje da bez smanjenja troškova ne može biti ni smanjenja dugova, a time ni stabilnog razvoja, dok oponenti s gnjevom postavljaju pitanje kako se mogu smanjiti dugovi ako slabi ekonomija koja je ostala bez proračunske potpore.

Investitori, koji su ranije listom podržavali pristalice finansijske discipline, sada već nisu uvjereni ni u što. Grčku, izmučenu proračunskim kresanjima, već su precrtali na listi članica eurozone.
Da će ta zemlja napustiti euro već ove godine uvjereno je 57 posto od 1.253 investitora, analitičara i trgovaca koje je anketirala agencija Bloomberg, dok 80 odsto njih smatra da će Portugal ili Španija poći stopama Grčke, pri čemu dopuštaju bankrot jedne od njih.

Investitori također i dalje ne veruju ni onima koji ne žele uštede i ukazuju da su francuske obveznice prestale privlačiti kupce nakon što je na nedavnim predsjedničkim izborima pobjedio Francois Hollande, protivnik stoge štednje.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*