Hrvati u Vatikanu

vatikan1Hrvata je oduvijek bilo na visokim vatikanskim dužnostima. Na najvišoj dužnosti koju je pri Svetoj Stolici obnašao jedan Hrvat bio je kardinal Franjo Šeper. Bio je pročelnik Kongregacije za nauk vjere od 1968. do 1981. godine kada ga je na toj dužnosti zamijenio kardinal Joseph Ratzinger, današnji papa. Kardinal Franjo Šeper sudjelovao je na Drugom vatikanskom koncilu. U koncilskoj većini istaknuo se nizom govora za obnovu Crkve, za narodni jezik i đakonat. Bio je i član brojnih vatikanskih vijeća i komisija. Pokopan je u zagrebačkoj prvostolnici. U Kongregaciji za nauk vjere bio je i nadbiskup Josip Uhač, kojega je Papa 1998. namjeravao proglasiti kardinalom, ali je umro na dan objave popisa budućih kardinala. Podtajnik Kongregacije za nauk vjere bio je i mons. Milan Simčić, koji je zajedno s Uhačem lobirao za priznanje RH.
Još daleke 879. godine hrvatski vladar Branimir, pisao je papi Ivanu VIII. te mu obećava vjernost i poslušnost. Papa Ivan VIII. odgovara pismom od 7. lipnja 879. i kaže da je slavio misu na grobu sv. Petra i tom prilikom zazvao Božji blagoslov na Branimirovu zemlju i njegov narod. Od tata traje neraskidiva ljubav između Svete Stolice i Hrvata, koja kroz povijest, sve do današnjih dana, nije narušena. Hrvatski narod, kada mu je bilo najteže, tražio je blagoslov Crkve. Molio Boga. Pomoć tražio i od Pape. Papa je bio tu kada je bilo najpotrebnije. Kada su trebali Papi, i Hrvati su uvijek bili tu. Spremni za križarske ratove. Papa Leon X. 1517. prozvao je Hrvatsku najčvršćim štitom i predziđem kršćanstva. A ‘predziđe kršćanstva’ Hrvati su bili i stoljećima kasnije. Nije li dovoljno spomenuti kardinala bl. Alojzija Stepinca koji nije htio osnovati Hrvatsku katoličku crkvu i time prekinuti odnose s Rimom te je, ostavši dosljedan svojim načelima, radije izabrao put mučeništva, a na čast oltara uzdigao ga je Ivan Pavao II., koji je rođen u poljskim Wadowicama, području koje se zvalo Bijela Hrvatska. Upravo je Ivan Pavao II. prvi papa koji je služio misu na hrvatskom jeziku u bazilici sv. Petra prigodom proslave 1100. obljetnice obnovljene vjernosti Svetoj Stolici. Vatikan u svojoj strogoj i pažljivoj diplomaciji učinio je jedan presedan i priznao hrvatsku samostalnost, a na priznanje nagnao i druge. Ivan Pavao II. Tri je puta dolazio U Hrvatsku, a dva puta je dolazio Hrvatima u BiH.

Neki od visokopozicioniranih Hrvata u Vatikanu:

1. Mons Petar Rajić (Doljani)
 – Nuncij za arapski poluotok

Mons. Rajic u Vatikanu je najprije obavljao dužnost tajnika zamjenika za opće poslove. Potom su mu povjerene službe prelata podvornika i voditelja Ureda za dokumentaciju i informacije, što znači da je bio uz Papu za vrijeme svih njegovih susreta sa skupinama ili pojedincima.

2. don Miroslav Vidović
 – Državno tajništvo Svete Stolice

Svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije radi u glavnom tijelu papinskog dvora. U njemu se nalaze najbliži Papini suradnici. Ovo tijelo ravna svim tijelima vezanim uz Svetu Stolicu.

3. don Ante Jozić (Trilj)
 – šef vatikanske ispostave u Kini
Ovom svećeniku povjerena je jedna od najtežih i najvažnijih dužnosti budući da je Kina jedna od sedamnaest država s kojom Sveta Stolica nema nikakve odnose. Bio je tajnik nuncijature u Indiji.

4. don Marinko Antolović (Zenica) – tajnik nuncijature u Novom Zelandu

Svećenik je Vrhbosanske nadbiskupije, a nakon što je doktorirao i završio Akademiju za diplomate, otišao je na službu u Ellengton na Novi Zeland. Služi i hrvatskim vjernicima u ovoj zemlji.

5. don Dražen Kutleša (Tomislavgrad)
 – Kongregacija za biskupe
Svećenik je Mostarsko-duvanjske biskupije. Sudjeluje u pripremi biskupskih imenovanja, kongregacija i posrednik je izmedu biskupskih konferencija i Papinskog dvora.

6. mons Martin Vidović (Vidonje kod Metkovića) – 
apostolski nuncij u Bjelorusiji
Ovaj svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije bio je urednik na Radio Vatikanu (1883.-1994.). Jedan je od rijetkih Hrvata kojega je za svećenika zaredio Ivan Pavao II. Radio je i u Državnom tajništvu.

7. don Hrvoje Škrlec (Zagreb)
 – nuncijatura u Kolumbiji

Ovaj Zagrepčanin kratko je bio župni vikar u Križevcima, nakon odlaska u Rim, gdje je obranio svoju doktorsku disertaciju, a potom je najprije bio u apostolskoj nuncijaturi u Kazahstanu.

8. fra Martin Mrkonjic (Bosanka Posavina)
 – Vatikanski tajni arhiv

Već je dvadesetak godina u Vatikanskom tajnom arhivu. Pripada provinciji franjevaca konventualaca sa sjedištem u Zagrebom, a rodom je iz Bosanske Posavine. Predaje i na Papinskom sveučilištu.

9. don Sladan Ćosić (Teslić) – 
tajnik nuncijature u Brazilu
Sarajlija
Svećenik Vrhbosanske nadbiskupije. Bio je u Zambiji, a doktorirao o temi prava čovjeka i promišljanja o djelovanju međunarodne zajednice i Svete Stolice u Bosni i Hercegovini.

10. don Većeslav Tumir (Osijek) – 
nuncijatura u Ukrajini

Svećenik Ðakovacko-srijemske biskupije završio je Akademiju za diplomate u Rimu. Ovaj Ðakovčanin je Hrvat ukrajinskog podrijetla pa se u Vatikanu njegovo slanje u ukrajinsku nuncijaturu čini logičnim.

11. s. Albertina Baćak (Tomislavgrad)
 – kongregacija za redovnika
Sestra franjevka
Vec godinama je u Vatikanu na ovoj dužnosti. Ova kongregacija treba bdjeti nad klerom, nadzirati i poticati katehezu, a dužnost joj je i upravljati crkvenim dobrima.

12. mons. Nikola Eterović (Pučišća, Brač) 
- tajnik biskupske sinode

Svećenik je Hvarsko-bračko-viške biskupije. Bio je nuncij u Ukrajini. Za svaku skupštinu Biskupske sinode postavljaju se jedan ili više posebnih tajnika koje imenuje papa, a generalni tajnik trenutno je nadbiskup Eterović.

13. don Zvonimir Seršic (Omišalj, Krk) – 
sinoda za biskupe

To je skupština biskupa s razlicitih krajeva svijeta, koji se sastaju u odredena vremena kako bi promicali usku povezanost izmedu pape i biskupa i da bi papi savjetima pružili pomoc. U njoj radi i ovaj svecenik Krcke biskupije.

14. don Mislav Hodžicć – 
student na diplomatskoj akademiji

Svećenik je Splitsko-makarske nadbiskupije, a do dolaska u Rim bio je župni vikar u Splitu, a vršio je i službu nadbiskupijskoga povjerenika za pastoral mladih. Doktorirao je na Papinskom sveučilištu i završit će u diplomaciji.

15. don Renato Kučić (Mali Lošinj) – 
student na diplomatskoj akademiji

Vlč. Renato Kučić razriješen je službe župnog upravitelja u Vrhu i na molbu Papinske crkvene akademije upućen je u tu ustanovu u Rim. Ovaj svećenik Krčke biskupije školuje se za neku dužnost u vatikanskoj diplomaciji.

16. don Tomislav Ðukez
 – student na diplomatskoj akademiji

Završio je studij u Veneciji i poslan je na Papinsku crkvenu akademiju u Rim. I za ovoga svećenika Ðakovačko-srijemske biskupije bit će mjesta u vatikanskoj diplomaciji. Bio je kapelan u župi sv. Petra i Pavla u Osijeku.
Preuzeto iz magazina CroExpress

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*