Hrvatska odaje počast žrtvi Vukovara

Uoči 20. godišnjice okupacije Vukovara, u sklopu programa obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., i ove godine je u predvečerje najtužnijeg dana u povijesti Vukovara organizirano paljenje svijeća i molitva u krugu vukovarske Opće bolnice.

Vukovarcima su se pridružili brojni građani diljem Hrvatske, svijeće u sjećanje da teške dane za taj grad građani od četvrtka navečer pale diljem Hrvatske. U Zagrebu su svijeće zapaljene duž Vukovarske ulice, jedne od najdužih u glavnom gradu Hrvatske, Karlovčani su 200 svijeća pustili niz Kupu, a svijeće su se palile i u središtu drugih gradova.

Na grobovima poginulih, ubijenih i umrlih hrvatskih branitelja, pokopanih na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru položeno je četiri stotine ruža. U sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. i 20. obljetnice tragedije toga grada, ruže su u organizaciji vukovarske Udruge roditelja i obitelji zarobljenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja položili članovi obitelji i rodbina žrtava. Pokraj ruža, uza svaki grob, zapaljeni su i lampioni.

Pod motom “Hrabri ljudi” u Vukovaru se u petak obilježava 20. obljetnica vukovarske tragedije i stradanja toga grada i njegovih građana u Domovinskom ratu. U spomen na 18. studenoga 1991., kad je nakon tromjesečne opsade pripadnika okupatorske JNA i srpskih paravojnih postrojbi slomljena obrana grada, gradskim ulicama u koloni sjećanja proći će, po procjeni gradskih vlasti, 30.000 sudionika iz svih hrvatskih krajeva kako bi odali počast gradu-stradalniku.

Opkoljeni Vukovar branilo je oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde i policije te dragovoljaca HOS-a, ustrojenih u 204. vukovarsku brigadu HV-a, među kojima je bilo 400 žena i 93 maloljetna branitelja.

Po podacima vukovarske Opće bolnice, u srpskoj agresiji na Vukovar, do sloma obrane grada, poginula su 1624 hrvatska branitelja i civila te ranjeno više od 2500 ljudi. U srpske koncentracijske logore, nakon sloma obrane grada, odvedeno je više od 7000 zarobljenih hrvatskih branitelja i civila, a iz grada je prognano 22.000 Hrvata i ostalih nesrba. Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata nalazi se još 306 branitelja i civila s vukovarskog područja.

Po mišljenju Dražena Živića iz vukovarske podružnice Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, duh Vukovara je i dva desetljeća nakon prijelomnih događaja za taj grad još podijeljen te se može govoriti o “dva Vukovara”. Iz Vukovara uvijek mora odlaziti poruka optimizma, nade i sretnije budućnosti, a premu Vukovaru mora ići sva potpora države i društva, smatra Živić. Dodaje da za sadašnje teškoće Vukovara krivci nikako ne mogu biti njegovi građani, nego svi oni koji su na bilo koji način uključeni u “vukovarsko pitanje”.

Živić smatra da se Vukovar mora razvijati mimo dnevnopolitičkih interesa te se ne može govoriti o razvoju ako nema jasne strategije razvoja Hrvatske niti jasno određenih državnih interesa. Onoga trenutka kad se o Vukovaru počne govoriti kao o području državnog interesa, a ne državne skrbi, stvari će se poboljšati, smatra.

Od prijeratnih 44.639 u Vukovaru, po ovogodišnjem popisu pučanstva živi 28.016 stanovnika, od kojih je više od 4000 mladih i djece. Zaposleno je oko 10.000, a na popisu nezaposlenih u hrvatskom Zavodu za zapošljavanje je 2290 Vukovaraca.

Po podacima Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, u Vukovaru je dosad obnovljeno 9309 stambenih jedinica, od kojih 4351 stan i 4958 obiteljskih kuća, u što je uloženo 1,9 milijardi kuna iz državnog proračuna. Zaprimljeno je 1159 zahtjeva za kupnju stana, a od toga je dosad kupljeno 629 stanova.

Po podacima Zajednice povratnika Hrvatske, od oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba prognanih 1991. iz Vukovara, u svoje domove dosad se vratilo između 12.000 i 13.000 odnosno tek nešto više od 50 posto.

Za zločine u Vukovaru 65 optuženih, a 24 osuđena

Po podacima Županijskog državnog odvjetništva (ŽDO) u Vukovaru, za kaznena djela ratnog zločina počinjena u Vukovaru u agresiji bivše JNA i srpskih paravojnih postrojba i okupacije grada dosad je procesuirano 65 osoba, od kojih su 4 oslobođene od kaznenopravne odgovornosti, a za 27 postupak je obustavljen zbog nedostatka dokaza ili zato što su okrivljenici umrli u tijeku istrage ili kaznenog postupka.

Dosad je osuđujuća presuda donesena protiv 24 osobe, od kojih za 17 u odsutnosti. Sudski postupak u tijeku je protiv 10 osoba u ukupno 5 predmeta, a protiv nepoznatih počinitelja otvorena su ukupno 62 predmeta.

Podacima nije obuhvaćen kazneni postupak za Ovčaru pred beogradskim specijalnim sudom za ratne zločine ni postupak pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije u Haagu protiv Veselina Šljivančanina, Mile Mrkšića i Miroslava Radića te podignuta optužnica protiv Veljka Kadijevića i drugih 8 osoba za ratne zločine na području Vukovara i drugih gradova.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*