Hrvatska Vlada stavlja pod političku kontrolu Ured za pronalaženje grobova žrtava komunističkih zločina

Hrvatska je Vlada odlučila u redovnu saborsku proceduru uputiti novi Zakon o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugoga svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, tvrdeći odlučila da će se na taj način o svim žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća brinuti jednako.

“Time se izražava opredjeljenje Hrvatske da vojne i civilne osobe koje su u to vrijeme izgubile život imaju pravo na dostojno vječno počivalište”, rekao je ministar branitelja Predrag Matić.

Zakon će sigurno izazvati polemike u javnosti, što očekuje i predsjednik Vlade Zoran Milanović. Ocijenio je kako iza prijedloga zakona stoji dobra namjera, a nadležnost za njegovu provedbu stavlja se u okvire državne uprave.

“Prethodno rješenje, za koje smo i mi kao oporba glasali u Saboru, bilo je političko rješenje, a to nije dobro za jako delikatnu materiju. Oko toga će uvijek biti emocija, tuge i boli, ali i politike, a bitno je da se to radi na pošten i stručan način, bez fige u džepu”, ustvrdio je Milanović.

To prethodno rješenje uključivalo je postojanje Ureda za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata. No, premda je taj Ured ustrojen na temelju Zakona koji je u Saboru donesen konsenzusom, aktualna hrvatska Vlada je praktički danom stupanja na dužnost počela slati otvorene signale da će ga ukinuti.

Minisatar branitelja Predrag Matić u veljači je izjavio: “Nećemo financirati nešto nad čime nemamo nikakvu kontrolu.” Povod tome bila je informacija da ravnatelj toga Ureda kupio službeni auto za 230 tisuća kuna.

Na tu Matićevu najavu odmah je reagirao Hrvatski helsinški odbor koji je, ističući kako je nastojanje da se uredu “oduzme neovisnost i podčini ga Upravi za zatočene i nestale, odnosno njenom predstojniku puk. Ivanu Grujiću, u Ministarstvu branitelja, ne samo proziran pokušaj nametanja političke kontrole nad neovisnom ustanovom nego i politička provokacija”.

“Puk. Grujić je u komunističkom režimu djelovao unutar državnog represivnog aparata, pa je shodno tome ne samo u sukobu interesa kad je riječ o istraživanju komunističkih zločina, nego u uređenoj državi ne bi uopće smio imati udjela u javnom životu. Iza njega stoje njegovi bivši pretpostavljeni, umreženi radi zataškavanja komunističkih zločina, u čemu su do sad imali iznimnih uspjeha. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja propalog komunističkog sustava, koja je tek na početku sučeljavanja sa zlodjelima komunističkih režima. Konačno iz Europskog Parlamenta došlo je upozorenje hrvatskim vlastima da zaustave pokušaj podčinjavanja nezavisnog Ureda za ratne zločine aktualnoj političkoj Vlasti”, ustvrdio je HHO.

Istom prigodom HHO je objavio i ovo: “Manevri oko Bleiburga i Ureda suprotni su nakanama europskih institucija, kako Europske Unije, tako i Vijeća Europe, da se svuda potiče svijest o zločinima fašis-tičkih i komunističkih režima, koji su povijesno povezani i jednako protivni demokraciji i ljudskim pravima. U Hrvatskoj je došlo do revizionističke recidive glede ovakvih poticaja upravo u trenutku kada vodeći svjetski dnevnik The New York Times bilježi (20. veljače 2012.) da je u Poljskoj i drugim istočnoeuropskim zemljama došlo do novog vala sučeljavanja s komunizmom. Timesov članak citira Łukasza Kamińskog, predsjednika poljskog Instituta za nacionalno pamćenje, koji veli kako, da ‘bismo se ubuduće obranili od novih totalitarnih režima, moramo razumijeti, poput seruma, kako su oni djelovali u prošlosti.'”

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*