ICG: (Ne)Uspjeh Federacije dat će odgovor je li BiH moguća

Odgovor na pitanje može li Bosna i Hercegovina riješiti krizu svoje vlasti nakon izbora 3. listopada će u velikoj mjeri ovisiti o tomu može li preživjeti Federacija BiH, zaključak je izvješća Međunarodne krizne skupine, u kojem se sugerira da bi propast većeg bh. entiteta, i eventualna podjela na dva dijela – mogao voditi raspadu čitave države.

Najnoviji izvještaj Međunarodne krizne skupine (ICG), istražuje kako je disfunkcionalna administracija većeg od dva BiH entiteta, Federacije BiH, paralizirala proces donošenja odluka, dovela Federaciju na ivicu bankrota i prouzrokovala socijalne nemire. Ako novoizabrane vlasti nastave odgađati  reforme, nadajući se da će se ustavne reforme skoro dogoditi na državnoj razini i riješiti većinu problema u Federaciji, onda one riskiraju kompletan slom ovog entiteta. S druge strane ovaj izvještaj analizira neke korake koji, ukoliko se naprave, mogu reformirati Federaciju i tako postaviti kamen temeljac za napredak na nivou cijele BiH.

Balansiranje između kolektivnih prava i vlasti većine na svim nivoima vlasti u Federaciji je stvorilo kompliciranu arhitekturu podijele vlasti koja frustrira Bošnjake i ne uspijeva zaštititi Hrvate. Pokušaji da se pomire zaštita osobnih građanskih prava s kolektivnim pravima konstitutivnih naroda često ne funkcioniraju. Još od 2009. godine federalna vlada nije bila u stanju donijeti najosnovnije odluke, kao što je popunjavanje upražnjenih mjesta u Ustavnom sudu FBiH, navode u ICG-u.
Sve dok Federacija nastavi funkcionirati BiH ostaje moguća. Ali i suprotna konstatacija je također točna:

«BiH ne može potrajati ako njezin veći entitet ne funkcionira ili ako ona izgubi podršku Hrvata i Srba», kaže Marko Prelec, ravnatelj ureda za Balkan Međunarodne krizne skupine. «Reforma Federacije bi stvorila momentum za promjene u cijeloj BiH i ojačala bi poziciju političkih stranaka iz Federacije u odnosu na one iz drugog entiteta, Republike Srpske».

Visoko decentralizirana Federacija je sastavljena od deset kantona, za koje se Hrvati još uvijek čvrsto drže, a koje bi Bošnjaci rado eliminirali. Federacija ima ekskluzivne nadležnosti u samo nekoliko oblasti dok većinu ostalih nadležnosti dijele s nižim administrativnim nivoima. Rezultat je glomazna administracija čiji se različiti dijelovi natječu ili otvoreno sukobljavaju jedni s drugima, kao i zbunjujuće i često kontradiktorno zakonodavstvo i regulative koje guše investicije i degradiraju javne servise. Veliko učešće vlasti Federacije u ukupnoj javnoj ekonomiji stvara centar političke i ekonomske moći koje političke elite eksploatiraju.

Politička scena Federacije – koja je dugo bila pod dominacijom dvije najveće političke stranke, Stranke demokratske akcije, SDA i Hrvatske demokratske zajednice, HDZ – se fragmentirala, čime je donošenje odluka i pokretanje reformi još više otežano. Nove vlasti se moraju hitno suočiti s ekonomskim i socijalnim problemima, a novi Parlament Federacije bi trebao hitno uspostaviti komisiju za reforme koja bi uz međunarodnu podršku predložila ustavne amandmane i ostala zakonska i strukturalna poboljšanja. Uspješna reforma Federacije bi u isto vrijeme poboljšala životni standard građana Federacije i stvorila momentum za pokretanje državne reforme.

«Revitalizacija Federacije je ključna za preživljavanje BiH», kaže Sabine Freizer, ravnatelj ureda za Europu Međunarodne krizne skupine. «Funkcionalna Federacija bi bila privlačnija bosanskim Hrvatima i Srbima, dok bi dalje pogoršavanje političkih sukoba moglo nanijeti nepovratnu štetu osjetljivim među-etničkim odnosima».

2 Comments

  1. Federacija nikad na ovakav način postojati da Hrvati uvijek budu preglasani na svim pozicijama u vlasti.

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*