IFIMES: Beograd podiže politički motivirane optužnice

Građani Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, iako je ukinut vizni režim za putovanja u države članice EU, zbog na desetine tisuća politički motiviranih optužnica režima u Beogradu, neće moći sigurno putovati

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane sačinio je u povodu uhićenja generala Jovana Divjaka opširnu analizu, iz koje izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove:

Uhićenje nekadašnjeg zamjenika zapovjednika Armije Republike Bosne i Hercegovine generala Jovana Divjaka (73) 3. ožujka 2010. godine u Beču predstavlja novo kršenje međunarodnog pravnog poretka i jurisdikcije ICTY-ja (Međunarodnog tribunala za bivšu SFRJ) od strane Republike Srbije. Strategija Srbije u pogledu međunarodnih sudskih institucija usmjerena je ka ignoriranju tih institucija s pomoću koje se žele onemogućiti aktivnosti Bosne i Hercegovine u dokazivanju odgovornosti Srbije za počinjene ratne zločine u BiH i pokušati revidirati historija iz 90-tih godina prošlog stoljeća, uloga i odgovornost Srbije u tim događanjima.

Međunarodni institut IFIMES je istražio, da je inkriminirajući dosje protiv generala Jovana Divjaka sačinjen u vojnim-istražnim, obavještajnim krugovima i u Generalštabu Vojske Jugoslavije (VJ) u Beogradu te da je 2002. godine prebačen u Republiku Srpsku (RS) sa zahtjevom da RS preda dosje protiv osumnjičenih za navodni zločin u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 3. svibnja 1992. godine na ocjenu i mišljenje ICTY-ju, sukladno Pravilima puta Rimskog sporazuma.

Kaznenu prijavu protiv generala Jovana Divjaka vojnom tužitelju pri Generalštabu VJ 17. 5. 1993. podnio je potpukovnik Danko Simić, koji je ujedno bio tajnik tima za prikupljanje podataka o ratnim zločinima pri Generalštabu VJ. Istraga je otvorena 21. 7. 1994. godine rješenjem istražnog suca majora VJ Zdravka Petrovića. Nakon što je vojni istražni sud u Beogradu 31. 1. 2002. godine cjelokupni dosje uputio u vojno tužiteljstvo u kojem su se našle izjave brojnih oficira sigurnosti i generala JNA/VJ od Milutina Kukanjca do Aleksandra Vasiljevića, srbijanske vlasti donose odluku da iskoriste RS i da preko RS-a predaju dosje na mišljenje i ocjenu ICTY-ju. Dosje je po hitnom postupku u srpnju 2002. godine preko Sekretarijata za suradnju RS predat ICTY-ju u Den Haagu.

ICTY zaključio “slučaj Divjak”

ICTY je 17. 6. 2003. dopisom broj: 036344/CDP/RR110 s potpisom glavne tužiteljice Carle del Ponte obavijestio srpskog oficira za vezu sa haaškim sudom Trivuna Jovičića, da prema međunarodnim standardima nema dovoljno uvjerljivih dokaza, da se general Jovan Divjak može smatrati odgovornim za teško kršenje međunarodnog humanitarnog prava, zaključivši da je slučaj “Dobrovoljačka” ustvari insinuacija Beograda i ako postoji eventualna odgovornost, onda je to odgovornost generala Milutina Kukanjca zbog tadašnjeg uhićenja predsjednika Predsjedništva Republike BiH Alije Izetbegovića.

Mišljenje ICTY-a proslijeđeno je u RS, a prema dostupnim informacijama preko RS i u Beograd. Raspisivanje međunarodnih tjeralica od strane Srbije protiv generala Jovana Divjaka i drugih postalo je pitanje zloporabe primjene Europske konvencije o ekstradiciji čiji su potpisnici i BiH i Srbija i Austrija, te Ugovora između Srbije (SFRJ) i Austrije o pravnoj pomoći u kaznenim stvarima potpisanog između Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Republike Austrije 1. veljače 1982. godine, koji je stupio na snagu 1984. godine (“Službeni list SFRJ” – Međunarodni ugovori, br. 2/1983).

Postavlja se pitanje i odgovornosti vlasti Republike Austrije zašto nije uvažila stav i mišljenje Interpola, koji je početkom srpnja 2009. godine suspendirao srbijanske tzv. crvene tjeralice i stavio pod reviziju bilateralni zahtjev Srbije za uhićenjem Jovana Divjaka i drugih, ali i mišljenje ICTY-a, imajući u vidu osjetljivost cijelog slučaja.

Republika Austrija će ovog tjedna analizirati tajne istrage i dosjee bivše JNA/VJ, vojske koja je sudjelovala u najvećim zločinima u Europi nakon 2. svjetskog rata i njene dosjee, koji su podvalom preko RS podneseni ICTY na ocjenu.

IFIMES smatra da nadležne institucije Republike Austrije trebaju poštovati stav ICTY i Interpola, hitno suspendirati srbijanske tjeralice u slučaju “Dobrovoljačka” i oslobode generala Jovana Divjaka.

U pozadini događanja Srbija svim snagama pokušava lobirati, da se general Divjak izruči Srbiji. Paradoksalno je, da je najglasniji u zahtjevu za izručenje generala Divjaka srbijanski ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić, nekadašnji ministar informiranja (“Goebbels režima”) zločinačkog Miloševićevog režima. Dačić je već drugu godinu pod sumnjivim okolnostima skinut sa “crne liste” SAD tako da je čak sudjelovao na zadnja dva molitvena doručka u Bijeloj kući.

Ministar srbijanske policije Dačić umjesto da uhiti glavnog optuženog za ratne zločine generala Ratka Mladića, zapovjednika vojske Republike Srpske, koji je najodgovorniji za izvršeni genocid u Srebrenici u srpnju 1995. godine pokrenuo je postupke za uhićenje generala Jovana Divjaka, jednog od nositelja obrane Sarajeva i BiH. Dačić je simbol Miloševićevog režima, koji je počinio mnogobrojne zločine u BiH i regiji i bio je aktivni sudionik mnogih događaja, a posebno se istakao u progonu nepodobnih novinara.

Ako bi Srbija provela lustraciju Ivica Dačić sasvim sigurno doživotno bi bio diskvalificiran za obavljanje bilo kakve javne funkcije. Nevjerojatno je, da Dačić sada obavlja funkciju zamjenika premijera i ministar unutarnjih poslova, a prema nekih najavama spominje se kao i jedan od kandidata za budućeg predsjednika Vlade Republike Srbije.

Predsjednik Tadić i tadašnja Demokratska opozicija Srbije (DOS) napravili su grešku zato što nisu započeli lustraciju 2000. godine protiv pripadnika Miloševićevog režima i visokih predstavnika Socijalističke partije Srbije (SPS) po njemačkom modelu zabrane Nacional-socijalističke partije i procesuiranje vodećih pojedinaca Trećeg Reicha.

Međunarodni institut IFIMES smatra potrebnim da američka administracija preispita svoju odluku o skidanju sa “crne liste” Ivice Dačića i okolnosti pod kojima je skinut sa liste s obzirom da je prema američkim zakonima najstrožije zabranjeno lobiranje za skidanje sa “crne liste” i da se utvrdi, da li je u te aktivnosti bio uključen kontroverzni američki veleposlanik William D. Montgomery, koji niz godina pruža savjete i usluge sumnjivim osobama u Srbiji i regiji.

Također, IFIMES smatra, da EU treba preispitati svoj odnos prema ministru Dačiću, kojeg pojedini kriminalni krugovi unutar EU-a smatraju nositeljem europskih integracija i demokratskih promjena u Srbiji, a dok još uvijek nije u potpunosti jasna uloga Ivice Dačića u nelegalnom naoružavanju Dodikovog režima u Republici Srpskoj.

Međunarodni institut IFIMES smatra, da EU i SAD moraju preispitati svoj odnos prema pojedinim političarima iz regije zapadnog Balkana poput Ivice Dačića i njemu sličnih.

Tadić-Dačić-Dodik udruženo protiv BiH

Bosna i Hercegovina i njeni građani postali su taoci ne samo svog državnog tužiteljstva. Naime, sve predmete s više od 10.000 imena Bosanaca i Hercegovca koje je odbacilo haaško tužiteljstvo Dodikov je povjerenik, predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske Branislav Dukić, odnio u Beograd i uz podršku srbijanskog predsjednika Borisa Tadića predao specijalnom tužitelju za ratne zločine Srbije Vladimiru Vukčeviću.

Tako danas imamo situaciju da se i srbijansko i bosanskohercegovačko tužilaštvo bave procesuiranjem građana BiH na isti način. Pravni nonsens je, da oba tužiteljstva, i srbijansko i bosanskohercegovačko, od Austrije traže izručenje generala Divjaka, a oba tužiteljstva i OHR znaju da je haaško tužiteljstvo odbacilo navode o krivnji generala Divjaka i drugih u slučaju “Dobrovoljačka”.

Osnovna odgovornost za nastalu situaciju je na tužiteljstvu BiH, koje je trebalo još 2003. godine obustaviti sve istrage nakon što je od haškog tužiteljstva dobilo negativno mišljenje za bosanskohercegovačko vodstvo, Jovana Divjaka i druge, ali i na međunarodnoj zajednici koju u BiH predstavlja OHR. Radi se o organiziranom napadu Tadića, Dačića i Dodika protiv Bosne i Hercegovine.

Državni organi BiH moraju u diplomatsku ofenzivu

Interpol je u studenom 2010. godine u Dohi (Katar) usvojio Rezoluciju kojom je ukinuo privremene mjere kojima su bile suspendirane srbijanske tjeralice protiv bh. patriota i nakon toga ponovo je otvorena “sezona lova” na građane BiH. Državni organi BiH hitno se moraju obratiti Interpolu sa novim zahtjevom, da zatraže trajnu suspenziju svih tjeralica izdanih u Srbiji.

Također, državni organi BiH konačno treba da pokrenu diplomatsku ofenzivu i obavijeste sve države sa kojima Srbija ima bilateralne ugovore, da se do konačne odluke Interpola suzdrže od bilo kakvih akcija i postupanja protiv državljana BiH, a u vezi sa politički motiviranim tjeralicama koje konstantno raspisuje Srbija.

Uhićenje generala Divjaka može se negativno odraziti i na bilateralne odnose između Austrije i Bosne i Hercegovine posebno na austrijske investicije i kompanije koje djeluju u BiH.

Građani Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, iako je ukinut vizni režim za putovanja u države članice EU, zbog na desetine tisuća politički motiviranih optužnica režima u Beogradu, neće moći sigurno putovati što će utjecati i na smanjenje broja putovanja unutar regije zapadnog Balkana i stvaranje općeg osjećaja nesigurnosti zbog brojnih neosnovanih srbijanskih optužnica.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*