IFIMES: Srbija i RS udruženo protiv BiH

ifimesMeđunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane je pripremio analizu aktualnih događanja u vezi s uhićenjem Ejupa Ganića, bivšeg člana Predsjedništva BiH i posljedicama toga uhićenja na stanje u regiji
Krivična prijava protiv Ganića i drugih je podnesena 17. svibnja 1993. vojnom tužitelju pri Generalštabu Vojske Jugoslavije, a podnio ju je potpukovnik Danko Simića, koji je ujedno bio sekretar tima za prikupljanje podataka o ratnom zločinu pri Generalštabu VJ. Istraga je otvorena 21. srpnja 1994. rješenjem istražnog suca Zdravka Petrovića, majora VJ. Nakon što je vojni istražni Sud u Beogradu 31. siječnja 2002. cjelokupni dosje uputio u vojno Tužilaštvo u kojem su se našle izjave raznih oficira sigurnosti i generala JNA/VJ od Milutina Kukanjca do Aleksandra Vasiljevića, srbijanske vlasti donose odluku da iskoriste RS i da preko RS-a predaju dosje na mišljenje i ocjenu Haaškom sudu. Dosje je po hitnom postupku u srpnju 2002. preko Sekretarijata za saradnju RS predan sudu u Den Haagu. Predsjednik Srbije Boris Tadić i premijer Republike Srpske Milorad Dodik aktivno su se uključili u dešavanja u vezi “slučaj Ganić”.
ICTY je 17. lipnja 2003. dopisom koji je potpisala Carla del Ponte obavijestio srpskog oficira za vezu sa haaškim Tribunalom Trivuna Jovičića, da nema dovoljno dokaza prema međunarodnim standardima, da se Ejup Ganić može smatrati odgovornim za teško kršenje međunarodnog humanitarnog prava, zaključivši da je slučaj “Dobrovoljačka” ustvari insinuacija Beograda i ako postoji eventualna odgovornost, onda je to odgovornost generala Milutina Kukanjca zbog uhićenja predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića. Mišljenje ICTY je proslijeđeno u RS, a prema dostupnim informacijama preko RS i u Beograd. Raspisivanje međunarodnih potjernica od strane Srbije protiv Ganića i drugih je pitanje zloupotrebe primjene Evropske konvencije o ekstradiciji čiji potpisnici su i BiH i Srbija i Velika Britanija, te bilateralnog sporazuma između Srbije i Velike Britanije potpisanog 1901. godine.
Žrtva zloupotrebe prava od režima u Beogradu je Ilija Jurišić, državljanin BiH, koji je uhićen i osuđen u montiranom procesu na 12 godina zatvora u vezi slučaja “Tuzlanska kolona” iz svibnja 1992.
Postavlja se pitanje i odgovornosti Velike Britanije što nije uvažila stav i mišljenje Interpola, koji je početkom srpnja 2009. suspendirao srbijanske tzv. crvene tjeralice i stavio pod reviziju bilateralni zahtjev Srbije za uhićenjem Ganića i drugih, ali i mišljenje ICTY-a, imajući u vidu osjetljivost cijelog slučaja.
Velika Britanija će idućeg tjedna biti država koja će analizirati tajne istrage i dosjee bivše JNA/VJ, vojske koja je sudjelovala u najvećim zločinima nakon II. svjetskog rata i njene dosjee koji su podvalom preko RS podneseni ICTY-ju na ocjenu.
IFIMES smatra, da nadležni organi Velike Britanije trebaju poštivati stav ICTY-ja i Interpola, hitno suspendirati srbijanske tjeraliice u slučaju “Dobrovoljačka” i osloboditi Ejupa Ganića.
U pozadini događanja Srbija svim silama pokušava lobirati, da se Ganić prebaci u Srbiju, pa čak da se britanski sud proglasi nadležnim, kao što se proglasio u slučaju Augusta Pinocheta, kada je ispoštovao zahtjev Španjolske.
Međunarodni savjetnici Srbije intenzivno rade na tome da se spor te zemlje s Hrvatskom pred Međunarodnim sudom pravde završi dogovorom i tako izbjegne sudski proces, ali i istovremeno savjetuju da Srbija uloži reviziju na presudu ICJ-ja u sporu s BiH te da Srbija pokuša srušiti sudsku odgovornost po presudi iz 2007. zbog nesprječavanja i zbog nekažnjavanja genocida. Također međunarodni savjetnici, a što je postala državna strategija Srbije, savjetovali su da Srbija ne izručuje Ratka Mladića, jer je procjena da nakon promjene optužnice na ICTY-ju protiv Karadžića postoji realna opasnost da izručenjem Mladića Srbija bude dovedena u opasnost, jer presudama protiv dvojca Karadžić-Mladić, s novim dokazima BiH ima realne izglede za reviziju tužbe protiv Srbije na ICJ-u, za koju je ostalo još sedam godina.
Kakva je pozicija Bosne i Hercegovine? BiH je diplomatski razdijeljena i obavještajno pod dominacijom srbijanske Bezbjednosno-informativne agencije (BIA), nasljednice nekadašnje Službe državne bezbjednosti (SDB). Državni organi BiH blokirani su državnom politikom Srbije preko premijera Republike Srpske Milorada Dodika i predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Nikole Špirića.
BiH je u ovom trenutku nemoćna država i ukoliko se ne uspije izboriti da se zaustavi srbijanska pogromaška ofanziva prema međunarodnim institucijama kao sto su ICJ, ICTY, Interpol, ali i trenutna prema Velikoj Britaniji velike su mogućnosti da će više od 10.000 patriotski orijentiranih Bosanaca i Hercegovaca biti taoci srbijanske politike, jer ih se upravo toliki broj nalazi na popisu srbijanskog režima.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*