Inzko: Ne radim ništa protiv Hrvata!

Valentin Inzko, visoki predstavnik međunarodne zajednice, u intervjuu koji je objavio “Dnevni list”, tvrdi da njegov nalog o suspenziji odluka Središnjeg izbornog povjerenstva nije na štetu Hrvata, ni u korist Bošnjaka. S obzirom na politički, da ne kažemo povijesni trenutak, Inzkovo očitovanje o događajima koji su se odigrali zadnjih dana iznimno je važno i zanimljivo, pa spomenuti intervju prenosimo u cjelosti:


Vaš “nalog” o poništenju oduka SIP-a izazvao je žestoke optužbe, najviše iz dvaju HDZ-ova. Optužuju Vas da ste izvršili udar na ustavne institucije u BiH?

– Mislim da je upravo sve suprotno od takve optužbe. Nismo poništili odluke SIP-a, samo smo se obratili nadležnoj državnoj, odnosno entitetskoj instituciji, Ustavnome sudu FBiH i dali smo joj potporu i prigodu utvrditi što je prava istina. Ne vidim ništa sporno što smo se obratili najvišoj pravosudnoj instituciji u FBiH da ona, a ne nitko sa strane, riješi spor.

Zbog čega niste dopustili da se o žalbama na oduke SIP-a očituje Sud BiH kao nadležna državna pravosudna instanca?

– Vidjeli smo da je prema Sudu BiH upućeno jako puno žalbenih postupaka, mislim oko 18, i smatrali smo da je bilo nužno ostvariti neku pravnu sigurnost. Do takvog stajališta smo došli u PIC-u nakon tri sastanka prošlog tjedna, posljednji je bio u subotu. Namjera je dakle bila stvoriti pravnu sigurnost te da novi dužnosnici u novoizabranoj vlasti mogu normalno raditi svoj odgovorni posao i donositi važne oduke dok se Ustavni sud ne očituje po žabama gospođe Krišto i gospodina Bevande.

Za danas je najavljena sjednica Ustavnoga suda FBiH. Iz dva HDZ-a Vas optužuju da ste zajedno s Amerikancima izvršili snažan pritisak na suce u tom Sudu te da se odluka zapravo već i zna. Ona je negativna po Borjanu Krišto i Vjekoslava Bevandu, znači po dva HDZ-a?

– Možda je sramota kazati, no moram razočarati one koji me lažno optužuju, ja ne znam niti jednoga suca u Ustavnome sudu FBiH, ne znam niti jedno ime i prezime niti sam imao ikada bilo kakav sastanak niti s jednim sucem. Neshvatljivo mi je i ne znam kako ljudi mogu tvrditi da ti suci rade pod mojim pritiskom. Ponavljam, ja te suce u Ustavnome sudu FBiH opće ne poznajem, ali poštujem odluke toga suda. Evo, dok ovo razgovaram, Ustavni sud Austrije je donio odluku u korist slovenske manjine u mojoj zemlji da 22 područja dobiju dvojezične natpise. Kod mene postoji percepcija da Ustavni sud brani istinu i pravdu slabijega i samo mu treba dati povjerenja. Međunarodna zajednica je upravo to uradila u FBiH.

Jeste li se svojim nalogom svrstali na stranu bošnjačkih stranaka u FBiH?

– Trebam li podsjećati kako su me nedavno upravo neki bošnjački političari napali vrlo ružnim riječima što i nije za javnost. Ja sam se svrstao na stranu pravde i na stranu konstitutivnosti i svi čekamo da Ustavni sud donese svoju odluku.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je donošenje naloga označio kao “udaljavanje od razumnih rješenja u BiH”. Kako to komentirate?

– Kao što je poznato, nakon što nekoliko mjeseci nije bilo moguće postići dogovor o uspostavi nove vlasti između političkih čelnika, PIC je odlučio pomoći i otpočeti razgovore s predstavnicima političkih stranaka. Punih sedam dana, skoro pa danonoćno, naporno smo radili na tom procesu i bili smo doista vrlo blizu kompromisa. Imali smo programske osnove na četiri stranice, neku vrstu koalicijskoga programa, imali smo principe zajedničkog vladanja između “platformaša” i dvaju HDZ-a i na koncu smo usuglasili 41 ministarsku poziciju od ukupno 43. Dvije pozicije su ostale otvorene. Kao što znate, Sulejman Tihić je na razini prvobitno predložio da HDZ-u i jednome i drugome pripadnu tri ministarstva, a HDZ je tražio pet. Međunarodna je zajednica predložila kompromis, znači da HDZ-u pripadnu 4 ministarstva, a da petu poziciju u Vladi FBiH popuni neka druga stranka. Nismo ulazili u detalje hoće li to učiniti HSP, Lijanovići ili SDP, u svakom slučaju bio bi to Hrvat. Uradili smo ogroman posao, postoje dokumente koji o tome svjedoče, i zbog toga se ne slažem s mišljenjem Dragana Čovića.

Jeste li kod donošenja naloga bili samostalni ili ste, kako tvrdi Čović, samo proveli nalog Amerike?

– To je oduka visokoga predstavnika, dakle moja, ali moram priznati kako smo prije toga imali vrlo opširne i temeljite konzultacije u okviru Vijeća za provedbu mira. Ne moram naglašavati da se radilo o nekoliko tjedana, ali ono što je potrebno kazati jest to da smo imali nekoliko intenzivnih razgovora u posljednjih 10 dana. S potporom PIC-a ja sam potpisao odluku koja nije protuhrvatska, ona nije niti probošnjačka, nego je odluka o obraćanju Ustavnome sudu FBiH.

Izborni zakon je vrlo jasan i precizan. U njemu stoji da se Dom naroda mora konstituirati najkasnije mjesec dana od službene objave izbornih rezultata. To ste znali i mnogi Vam zamjeraju što niste reagirali u trenucima kada je sabotaža u pojedinim županijama bila očigledna?

– Tu ste djelomice u pravu. Mi smo uočili praksu u zadnjih nekoliko godina i vidi se da su se u posljednjih 8 godina vlade uvijek formirale nekako u veljači. Morate znati da sam ja po prvi put u BiH u razdoblju kada se formiraju vlasti nakon izbora i moram priznati da sam također računao da bi se to moglo dogoditi i ove godine. Priznajem da smo mogli možda zauzeti jasniji stav nakon 3. prosinca kada je bila vidljiva opstrukcija i kršenje Ustava FBiH bojkotom izbora izaslanika u Dom naroda u nekim županijama gdje Hrvati imaju dominantu vlast. Zbog toga se i nije mogla uspostaviti vlast na federalnoj razini, a poglavito ne na razini države.

Je li dopustiv bojkot Vlade FBiH čak i ako Ustavni sud potvrdi novu vlast?

– Mislim kako oni to neće uraditi. Kazali su da će raditi drukčije nego 2001., priznali su da su sada stariji 10 godina, politički iskusniji i mudriji i da neće ponoviti pogreške. Očekujem da će biti kritički, može biti i nekih drugih stvari, ali isključivo sve u okviru zakona i Ustava.

O nastaloj situaciji u BiH, marginalizaciji hrvatskoga političkoga bića oglasila se i skupina hrvatskih intelektualaca. Jeste li pročitali njihovo pismo?

– Jako cijenim spomenute hrvatske intelektualce, oni su vrhunski obrazovani i pošteni ljudi i želio bih da njihova uloga u društvu i doprinos u rješavanju problema budu znatno veći. Nikada situacija nije potpuno crna niti potpuno bijela. Gledajte, Zlatko Lagumdžija je na početku pregovora smatrao da je prijedlog 4+1 ponižavajući za SDP, no u cilju popuštanja i kompromisa prihvatio je i to. Taj kompromis je zapravo odbio Čović riječima da je to ponižavajuće za HDZ BiH. Mislim da se s malo više dobre volje mogao postići dogovor. Nekad u politici treba “progutati ježa” .

Ali, oni kažu da to nisu mogli dopustiti jer bi posijali sjeme Željka Komšića. Prevedeno, izborni inženjering bi postao uobičajena stvar za sve razine vlasti?

– Upravo mislim suprotno. S “gutanjem ježa” HDZ bi ušao u vlast makar ne u potpunosti i zadovoljan prijedlogom 4+1 i izborom Komšića. Tada bi oni bili “unutar” i mogli bi to sve mijenjati. Jer, ja sam čuo za jedan prijedlog, po kojem bi se u budućnosti u županijama s hrvatskom većinom glasovalo za člana Predsjedništva BiH. Ne mogu potvrditi je li to ozbiljan prijedlog, ali sam o tome nešto načuo. Naravno, kad bi do toga došlo, ostaje tu puno otvorenih pitanja koga će predlagati i za koga glasovati Hrvati u Žepču, Tuzli, Zenici, Sarajevu , središnjoj Bosni,.itd. To može biti problematično, ali želim kazati da, ako si u vlasti, onda možeš mijenjati stvari i ispravljati nepravde. Kada bi se stvorila pozitivna atmosfera između “paltformaša” i dvaju HDZ-ova, siguran sam da bi bilo moguće sva otvorena pitanja riješiti u duhu dijaloga i tolerancije. Hrvati su dio “bosanskoga” tkiva i nema BiH bez Hrvata. Pa, taj je narod dao dva nobelovca, Ivu Andrića i Vladimira Preloga. Oba su ovdje rođena i krštena, obojica su bili Napretkovi stipendisti.

U čemu je, po Vama, ključni problem hrvatske politike u BiH. Pričaju o majorizaciji samo u FBiH, ne i u RS-u. S druge strane, traže političke saveznike i u RS-u. Uzvraćaju im lideri i mediji iz RS-a stalnom brigom za stanje i položaj Hrvata. Prave čak i specijalne emisije iz stranačkih prostorija?

– Ja sam “dirnut” kako se neki lideri iz RS-a brinu za Hrvate u FBiH, samo bih jednako tako želio da se istinski i puno više brinu i za Hrvate u RS-u. Hrvata skoro pa i nema u RS-u. Pomoć Hrvatima u FBiH bit će vjerodostojnija ako se pomogne, nažalost, maloj skupini Hrvata u RS-u. Neka ih Dodik tamo zaposli, neka ih zaštiti od maltretiranja i šikaniranja. Neki dan sam doznao šokantnu priču. Jedan uvaženi arhitekt iz Tuzle, koji je radio projekt za Plehan, morao se akreditirati u RS-u da bi mogao raditi svoj stručni posao. Nevjerojatno i neshvatljivo.

Poznato je da ste u dobrim kontaktima s Katoličkom crkvom u BiH. Plašite li se da bi moglo doći do zahlađenja nakon donošenja “naloga”, jest li s nekim iz vrha već o tome porazgovarali?

– Priznajem, plašim se te moguće situacije, makar ljudi znaju da sam ja iskren i da ne navijam niti za jednu stranu u BiH. Moje uvjerenje ostaje isto, ja sam kršćanin i katolik. Čitao sam izjave crkvenih predstavnika od najniže do najviše razine. Djelomice dijelim njihovu zabrinutost i zaista zagovaram i pomoći ću koliko budem mogao da se u sljedećem četverogodišnjem mandatu Hrvatima osigura više institucionalnih, pravnih i pojedinačnih prava na svim područjima. Hrvati pri tome, kao i međunarodna zajednica, moraju biti znatno kreativniji i konkretniji. Pogreška je stalno spominjati FBiH ili RS, a nikada ili vrlo malo se govori i pridaje pozornost Hrvatima. To je velika pogreška, bez Hrvata nema BiH.

Kako napraviti vlast na državnoj razini?

– Optimist sam i smatram kako vlast na državnoj razini treba formirati na širokim temeljima. Zbog čega? Ima različitih matematičkih varijanti da može ova ili ona opcija osigurati većinu i formirati Vijeće ministara i druge institucije bez ove ili one stranke. Mogu poručiti Draganu Čoviću kako ja neću intervenirati i drago bi mi bilo da nitko ne mora intervenirati i da mogu ugasiti svjetla OHR-a i vratiti se kući svojoj obitelji. Volio bih kada bi političari u BiH mogli sami rješavati teške probleme. Treba, međutim, biti realan, nekoliko opcija bi moglo skupiti parlamentarnu većinu i ona bi mogla u Zastupničkom domu predlagati i usvajati zakone. Ali, što će biti ako se stranke sukobe i bude potrebno da se po drugi puta ide na izjašnjavanje. Poznato je da tada treba dvotrećinska većina. Da i ne govorim o pitanjima vezanim uz EU i NATO, ustavnu reformu koja se tiče odluke u slučaju “Sejdić – Finci”, itd. Gdje treba dvotrećinska većina. To može samo vlast koja ima široku većinu. Želim iskoristiti prigodu i nadovezati se na moj odnos prema Hrvatima. Pa, ja sam u zadnjih šest mjeseci javno i otvoreno govorio kako pozicija predsjedatelja Vijeća ministara mora pripasti Hrvatima i to se mnogima nije sviđalo. I sada to zagovaram. Najbolje bi bilo da to bude “hadezeovac”, ali to je stvar dogovora između stranaka.

BiH treba dati šansu

Kako komentirate tvrdnje da su dva HDZ-a dominanto zastupnici i zaštitnici hrvatskih interesa, da su jedino oni legitimni predstavnici Hrvata?
– Ne sporim da HDZ-a ima ogromnu potporu birača, odnosno Hrvata u nekim županijama, ali u drugim nema. Gledajte, u TŽ-u ili SŽ-u ima između 15 i 20 tisuća Hrvata. Oba HDZ-a su dobila svega nekoliko tisuća hrvatskih gasova, “devedesetka” po nekoliko stotina, pa se pitam za koga su glasovali preostali Hrvati. Pa, u hrvatskim selima u okolici Tuzle oko 80 posto Hrvata glasuje za SDP. Sve je dakle relativno i teško može netko nešto tvrditi. Želim na koncu podvući, BiH svakako treba dati šansu. Njemačka i Francuska su u nekoliko navrata krvavo ratovale, ali sada Europe nema bez tih dviju zemalja. Treba tolerancije i dijaloga, treba zajedno živjeti.

Razgovarao: Antun Mrkonjić | Dnevni-list.ba

2 Comments

  1. Muslimanska propaganda radi na tome. Muslimanske zemlje to isto propagiraju. Ti Europski slobodni zidari oni to rada za velike novce sto Muslimanske zamlje placaju.Hrvati su na prvom udaru, poslje dolaze Srbi.Zapadna demokracija toje samo prica. Evropska zajednica ono sto govore obratno rade.

  2. Koje je ovo dijeljenje Hrvata. Ono što su pokušali Srbi i Muslimani napravila je MZ uz veliku naivnost HSP-a. Teško je tu kriviti one NSRzB jer je to kartelska stranka.

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*