Iz Mlaćina rokovnika: “Ekstremni dio zarobljenih vojnika treba da se likvidira”

dzevad-mlaco Vijeće Suda BiH prekinulo je u srijedu (24. ožujka 2010.) ispitivanje Dževada Mlaće, svjedoka na suđenju “bugojanskoj četvorci”, dok ne dobije pravnog savjetnika koji će ga zaštititi da se pri svjedočenju ne izloži krivičnom gonjenju. Ispitivanje Dževada Mlaće, koji je svjedočio u korist Odbrane Enesa Handžića, prekinuto je nakon što je u sudnici iz njegovog rokovnika pročitana rečenica: “Ne smijemo imati zvanično zarobljenih civila, a, tajno, ekstremni dio zarobljenih vojnika treba da se likvidira.”
“Ne znam čija je to konstatacija. Ne znam da li je to uopće bilo u srpnju 1993. godine na sjednici Ratnog predsjedništva općine Bugojno. Rukopis jest moj, ali ko je to rekao, zaista ne znam. Možda je naknadno dopisano jer se nalazi ispod crte koja je označavala kraj sjednice Ratnog predsjedništva”, kazao je Mlaćo, bivši predsjednik Ratnog predsjedništva općine Bugojno.
Sudsko vijeće upozorilo je Mlaću, pošto je “pravno neuka osoba”, da postoji zakonska mogućnost da tijekom svjedočenja ima pravnog savjetnika, na što je on odgovorio da to želi iskoristiti, i nakon toga je suđenje prekinuto do 7. travnja ove godine.
Mlaćo je na početku ispitivanja kazao da zna da Državno tužilaštvo protiv njega vodi istragu o događanjima u Bugojnu tijekom sukoba Armije BiH (ABiH) i Hrvatskog vijeća obrane (HVO).
Uz Handžića, Tužilaštvo BiH tereti Nisveta Gasala, Musajba Kukavicu i Senada Dautovića za zločine počinjene tijekom 1993. i 1994. godine nad hrvatskim civilima u Bugojnu koji su bili zatočeni u garažama i privatnim kućama, Salonu namještaja, zgradi Gimnazije, “BH Banci”, logoru na stadionu “Iskra” i drugim mjestima zatočenja.
U optužnici se navodi da su Gasal, kao upravitelj, i Kukavica, kao zapovjednik straže, bili odgovorni za funkcioniranje “logora Stadion ‘Iskra’”, u kojem je u nehumanim uvjetima bilo zatočeno oko 300 hrvatskih civila.
Handžić, bivši pomoćnik načelnika za sigurnost 307. motorizirane brigade ABiH, i Senad Dautović, nekadašnji načelnik Stanice javne sigurnosti Bugojno, terete se za sudjelovanje u planiranju i zarobljavanju civila u tom gradu.
Mlaćo je, čitajući zabilješke iz rokovnika, kazao da je sjednici Ratnog predsjedništva općine Bugojno u srpnju 1993. godine prisustvovao, između ostalih, i optuženi Senad Dautović, ali da ne zna koju je funkciju tada obavljao. Kazao je također da Ratno predsjedništvo “nije imalo saznanja tko je maltretirao zarobljenike”, te da nisu razmatrali informaciju da su neki zarobljenici “pobjegli iz ‘Iskrinog’ stadiona”.
“Stadion ‘Iskra’ je bio poluotvorenog tipa i puno je ljudi išlo kući. Veći broj tih ljudi je otišao kući i nije se ponovno vratio. Ne znam kako su se mogli kretati, ali znam da su mogli ići kući”, kazao je Mlaćo, dodavši da on nikada nije obilazio zatvorenike na stadionu “Iskra”.
Mlaćo je rekao da ne zna jesu li predstavnici vojske ili policije imali pravo da odlučuju na sjednicama Ratnog predsjedništva općine Bugojno, te da “misli da su dolazili po potrebi” i da su često sjednice održavane bez njih.
Izvor: Birn

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*