Izbori u BiH: sve je isto kao 2006.

Nade da bi se ovogodišnji izbori u Bosni i Hercegovini mogli održati po izmijenjenim pravilima, izmijenjenim makar u onoj mjeri koja bi bila dovoljna da se uklone najveće nelogičnosti i nedosljednosti sadašnjih ustavnih i zakonskih rješenja, definitivno su se izjalovile. Središnje izborno povjerenstvo BiH je, hvatajući zadnji zakonski rok, raspisalo za 3. listopada izbore na kojima će se birati članovi Predsjedništva BiH, zastupnici u parlamentu BiH, skupštinama dvaju entiteta i skupštinama kantona Federacije BiH te predsjednik Republike Srpske, a nakon raspisivanja izbora više se ne mogu mijenjati pravila po kojima se oni provode. To, dakle, znači da se i na ovogodišnjim izborima za članove Predsjedništva BiH mogu kandidirati samo pripadnici triju konstitutivnih naroda, baš kao i za izaslanike u Domu naroda Parlamenta BiH, koji se ne biraju izravno, na izborima, nego u entitetskim skupštinama, nakon što budu konstituirani njihovi novi sazivi, dok se pripadnici nacionalnih manjina za te funkcije ne mogu kandidirati, unatoč presudi Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu da su takvim ustavnim i zakonskim rješenjima pripadnici manjina diskriminirani. Održavanje izbora po starim pravilima također znači da je i dalje otvorena mogućnost da kao predstavnik jednog konstitutivnog naroda u Predsjedništvo BiH bude izabran kandidat koji nije dobio većinu glasova pripadnika toga naroda. Na izborima 2006. ta je mogućnost i iskorištena, bolje rečeno – zloupotrijebljena, budući da sve analize izbornih rezultata kažu da su golemu većinu hrvatskih glasova osvojili drugoplasirani Ivo Miro Jović i trećeplasirani Božo Ljubić, ali je u Predsjedništvo BiH ipak ušao Željko Komšić, koji je osvojio najveći broj glasova, a sva je prilika da će se isti scenarij ponoviti i 2010.
Bilo je naznaka i inicijativa da bi se ove dvije anomalije mogle ukloniti prije raspisivanja izbora, bilo je više različitih prijedloga za usklađivanje ustava i izbornog zakona s presudom Europskog suda, iznesen je i prijedlog da se članovi Predsjedništva biraju neizravno, u parlamentu, čime bi se uklonila mogućnost da pripadnici jednoga naroda odlučuju o tome tko će biti predstavnik drugoga naroda u Predsjedništvu BiH. No, unatoč upozorenjima pojedinih dužnosnika Vijeća Europe da bi se BiH mogla suočiti s ozbiljnim posljedicama ako ne provede odluku Suda u Strasbourgu, pa i rezoluciji Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, kojom su vlasti BiH pozvane da bez odgađanja i ozbiljno pristupe izmjenama ustava BiH, sve je ostalo na inicijativama. [Ivan Šabić / Vjesnik]

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*