Izvoznici iz BiH suočavaju se s više od 200 necarinskih barijera

Izvoznici iz BiH suočavaju se s više od 200 necarinskih barijera, od kojih se neke odnose na standarde koje BiH mora ispuniti, ali ima dosta i “nelojalnih barijera” koje treba otkloniti, izjavila je predsjedavajuća Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj parlamenta BiH Danijela Martinović.

Na konferenciji pod nazivom “Strategija promoviranja i rasta izvoza BiH” Martinović je rekla kako su neki od načina uklanjanja barijera diplomatska aktivnost ili uvođenje kontramjera.

Po njezinim riječima, eksterne prepreke s kojima se suočavaju izvoznici iz BiH odnose i na sustav akreditiranja, certificiranja i mjeriteljstva, te dodala da BiH mora raditi na tome da bi imala kvalitetne proizvode koji zadovoljavaju standarde EU-a.

U Strategiji rasta izvoza BiH, rekla je Martinović, postoje detaljne informacije i preporuke koje se odnose kako na nacionalnu ekonomiju i izvoz BiH, tako i na rast i razvoj izvoza za šest sektorskih strategija.

“Kada je riječ o ključnim sektorima, nastojimo napraviti jednu swot analizu, odnosno analizirati prednosti u svakom sektoru pojedinačno, i raditi na otklanjanju poteškoća i prepreka koje postoje”, istaknula je Martinović.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Anto Domazet rekao je da BiH mora osigurati koherentnost izvozne politike s drugim politikama koje se vode u zemlji, kao što je industrijska, politika razvoja malih i srednjih poduzeća, razvoja poljoprivrede i slično.

“Dosadašnja praksa pokazuje kako su mnogi dokumenti i strategije koje su rađene o ovoj temi ‘bolovale’ od toga da su imale preambiciozne ciljeve, da zapravo nisu imale proračunsku podršku za realizaciju tih ciljeva, a i administracija je bila velika kočnica provođenju”, istaknuo je Domazet, te dodao kako nisu bili osigurani potrebni resursi, prije svega, financijski za ostvarenje tih strategija.

Prema njegovim riječima, potrebno je da se pojača obujam potencijala agencija koje postoje za financiranje izvoza, te da se osiguraju dodatni izvori za financiranje tenderskih procedura.

Kada je riječ o ulasku Hrvatske u EU 1. srpnja naredne godine, Domazet je rekao kako ovaj događaj gospodarstvo BiH očekuje nespremna, te da se efekti ulaska mogu podijeliti na kratkoročne i srednjoročne.

“Kratkoročni efekti će sigurno biti veoma nepovoljni, jer će u prvom redu ograničiti izvoz proizvoda biljnog i životinjskog porijekla, uz već dobro poznate barijere koje će se u tom smislu postaviti pred izvoz BiH”, istakao je Domazet.

Prema njegovim riječima, srednjoročni efekti bi mogli biti dosta pozitivni, jer bi mogao da uslijedi transfer proizvodnje iz Hrvatske u BiH, putem stranih direktnih investicija ili putem prijenosa licenci za proizvodnju u BiH, a sve s ciljem da se održe prednosti koje postoje u okviru CEFTA-e iz koje će Hrvatska biti isključena samim pristupom EU.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*