Jandroković i Žbogar protiv nametanja regionalnog vodstva

Ministri vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije Gordan Jandroković i Samuel Žbogar objavili su zajedničko pismo sljedećeg sadržaja:
“Konferencija održana 20. ožujka u Brdu kod Kranja u Sloveniji u zajedničkoj organizaciji naših dviju zemalja, predstavlja novi početak suradnje na jugoistoku Europe. Na istom mjestu – Brdu kod Kranja – prije 20 godina održan je sastanak čelnika bivših jugoslavenskih republika u jednom od posljednjih pokušaja postizanja konsenzusa oko preuređenja zajedničke države ili njezina mirnog razdruživanja.
Međutim, nijedan od ponuđenih prijedloga nije bio prihvatljiv Slobodanu Miloševiću i tadašnjem srbijanskom vodstvu. Neuspjeh zadnjeg pokušaja očuvanja Jugoslavije rezultirao je nasiljem i krvavim ratovima koji su, nažalost, ostavili dugotrajnu negativnu percepciju naše regije u očima europske javnosti. Zbog toga se regija u kojoj živimo konstantno percipira kao žarište stalnog suprotstavljanja i nestabilnosti kao i latentnih sukoba koji bi svakog trenutka mogli eskalirati.
Danas, nakon dva desetljeća, naša je istinska nakana poslati Europi drugačiju sliku i poruku o regiji – poruku:
– da čelnici država proizišlih iz bivše Jugoslavije te Albanije mogu zajedno sjesti za isti stol i imati zajedničke ciljeve;
– da ove zemlje mogu nadići neslaganja i povijesne nesuglasice te zajednički raditi na izgradnji mira i prosperitetnije budućnosti regije;
– da su sve zemlje spremne surađivati na njihovom putu u EU.
Izostanak srpskog predsjednika Borisa Tadića primljen je sa žaljenjem. Smatrali smo kako će naš poziv za potpuno neformalni sastanak u tzv. Gymnich formatu biti dostatan da svi pozvani sudionici sjednu za isti stol bez iznimke, uključujući predstavnike Srbije i Kosova. Taj format, na osnovi kojega se čelnici mogu sastajati bez ikakvih nacionalnih ili drugih obilježja, već je uspješno bio primijenjen nekoliko puta.
Najvažniji ishod konferencije je taj da se nije radilo o jednokratnom događaju nego o početku »Brdskog procesa«. To je proces u kojem se očekuje sudjelovanje Srbije i koji otvara novo poglavlje u povijesti naših međusobnih odnosa. To opredjeljenje izraženo je u jednoglasno usvojenoj deklaraciji u kojoj se među ostalim navodi da će svi sudionici (Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Slovenija) »pružati jedni drugima uzajamnu potporu i razmjenjivati iskustva stečena u procesu integracija te će »promicati dobrosusjedske odnose kroz kontinuirani rad na projektima od zajedničkog interesa, kao i ulagati najveće napore s ciljem rješavanja otvorenih bilateralnih pitanja u europskom duhu«.
Takozvana Višegradska skupina (V-4) uzeta je kao model za suradnju u sklopu »Brdskog procesa«, a takva suradnja podrazumijeva da nijedna od zemalja ne preuzima vodeću ili prevladavajuću ulogu u regiji. Smatramo kako su prevladavajuće uloge i regionalno vodstvo koncepcije koje pripadaju prošlosti. Djelotvorno suočavanje sa sadašnjim i budućim izazovima podrazumijeva dijalog i suradnju na ravnopravnoj osnovi te iznad svega uzajamno poštovanje. Međusobno uvažavanje i poštovanje uz osobno povjerenje između predsjednika vlada Hrvatske i Slovenije, Jadranke Kosor i Boruta Pahora, omogućilo je pomak u odnosima između Hrvatske i Slovenije i rješavanje graničnog spora. Pozitivna poruka ovog iskustva sada se prenosi na cijelu regiju s čvrstim uvjerenjem kako dobrosusjedski odnosi osiguravaju osnovu za mir i sigurnost u čitavoj regiji. To je poučak koji smo usvojili.
U danima koji dolaze započet će rad na organizacijskim i logističkim aspektima sljedeće konferencije te se prije ljeta očekuje sastanak ministara prometa svih zemalja regije. Dnevni red će imati samo jednu točku: ocjenu mogućnosti izrade zajedničkog plana obnove cestovne i željezničke infrastrukture u regiji koji bi zamijenio pojedinačne planove pojedinih zemalja i dobio potporu EU-a i nadležnih financijskih institucija za zajedničke projekte. Naš prioritet je ponovna suradnja u regiji – ne samo politička nego i konkretna u vidu fizičkog povezivanja naših država. Čvrsto vjerujemo da će ponovno povezivanje jugoistoka Europe biti najbolja pomoć gospodarstvima u regiji, te u prvom redu ljudima koji zaslužuju konačno živjeti u miru i blagostanju nakon svega što su dosada pretrpjeli. Liberalizacija viza za Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju predstavlja veliki korak naprijed. Očekujemo kako će im se uskoro pridružiti Bosna i Hercegovina, Albanija i Kosovo – naš je cilj liberalizacija viza za cijelu regiju. Nadamo se i spremni smo iskoristiti svaku priliku u nastojanjima da ostvarimo ove ciljeve, računajući naravno na nastavak potpore i konstruktivni pristup EU.”

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*