Je li Turska Bošnjacima matična zemlja?

Erhan Türbedar
Turski predsjednik Abdullah Gül 2. i 3. rujna boravi u službenom posjetu Bosni i Hercegovini. Tim povodom Deutsche Welle prenosi stajalište turskih politologa da se aktualna vlada u Ankari želi profilirati kao neka vrsta matične države za Bošnjake.

Politolog Erhan Türbedar, koordinator Studija za Jugoistok Europe pri fondaciji TEPAV u Ankari, aktualnu politiku Turske prema BiH ocjenjuje na ovaj način: “Sadašnja Vlada Turske se prema BiH ophodi na neki način kao neka vrsta matične države. U Turskoj se naime dugo raspravlja o tome kako bosanski Srbi i bosanski Hrvati imaju svoju matičnu državu, a da Bošnjaci takve države nemaju, odnosno da u tom smislu ne postoji ravnoteža.”

Unatoč tome što u Turskoj postoji veliki broj onih koji se zalažu za ovakav odnos Ankare prema BiH, Türbedar naglašava da ova ideja nije kod svih u Sarajevu dobrodošla.

“U BiH nema previše ljudi koji bi Tursku shvatali kao matičnu državu, ali ima onih kojima je drago što im Turska pokušava pomoći. Drago im je vidjeti da nisu prepušteni sami sebi. Ono što Turska od samog početka nastoji uraditi je na neki način izmiriti politički blok Bošnjaka,” kaže Tuerbadar.

No pomoć Turske, točnije njenu pojačanu ulogu na Balkanu, u prvom redu ne žele bosanski Srbi. Poznata je izjava predsjednika Republike Srpske Rajka Kuzmanovića, koji je rekao “nismo baš sretni što se na Balkan uvlači politika Turske”. A premijer RS-a Milorad Dodik je nakon boravka u Jeruzalemu ustvrdio da je i Izrael zabrinut zbog uloge Turske u BiH.

Türbedara ovo ne čudi s obzirom da, kako kaže, Dodik radi upravo ono čemu se Turska protivi. U tom smislu posebno je važna uloga EU-a jer, prema njegovim riječima, Dodik ima za cilj “dovesti Zapad u situaciju da digne ruke od BiH, da kaže: ‘Eto pokušali smo sve uraditi, ali od toga nema ništa’. Tu je Turska osjetila prazninu i zbog toga je uskočila sa svojom diplomatskom aktivnošću.”

Stoga mišljenja nekih orijentalista da na pojačani angažman Turske ne samo u BiH, već i na cijelom Balkanu, treba gledati kao na dugoročnu politiku koja se zasniva na neoosmanskoj ideologiji, Türbedar ne dijeli.

On navodi kako se turska vanjska politika mora promatrati u širem kontekstu, s ciljem da maskimalizira prije svega gospodarske interese zemlje. Turska više ne želi biti samo pasivni igrač na međunarodnoj sceni, kaže Türbedar.

o općenito s obzirom na probleme s kojima se Turska u ovom trenutku susreće na vanjskopolitičkom planu, pokušaj djelovanja u BiH može se promatrati i na drugi način: “Imate problem sa Izraelom, imate neriješeno pitanje Cipra, imate neuspjelu inicijativu prema Armeniji, tako da je jedini prostor gdje je turska vanjska politika na neki način uspješna i gdje se pokušava plasirati u stvari BiH i Zapadni Balkan.”

Predviđanja nekin zapadnih politologa da će u budućnosti glavnu riječ na Balkanu voditi ne SAD i EU, već Rusija i Turska, Türbedar ne dijeli. On, međutim, napominje da odnosi Moskve i Ankare po pitanju BiH ne mogu pomoći zemlji.

“Pomiriti Ankaru i Moskvu kad je u pitanju BiH bilo bi kao pomiriti Milorada Dodika i Harisa Siljadžića, a to bi već spadalo u domen političke naučne fantastike,” izjavio je Türbedar za Deutsche Welle.

2 Comments

  1. vecina bosnjaka to misli,ne trebamo se lagati,h.silajdjic je clan predsednistva,familija mu ima turske pasose,jedna ulica u turskoj nosi njegovo ime–treba upitati austrougarskog predstavnika INZKA zasto to tolerira?

  2. … Incko nije došao da nam pomogne nego da dopuni bankovni račun, pa ko da više…. mora da mu je ratni profiter Silajdžić “kupio zlatni prsten”.

Odgovori na m.c. Otkaži odgovor

Your email address will not be published.


*