Josipović će pomoći u rasvjetljavanju subine Bugojanske skupine

josipovic01 Hrvatski predsjednik Ivo Josipović pomoći će u rasvjetljavanju sudbine 20 uglednih bugojanskih Hrvata koji su 1993. odvedeni iz zloglasnog logora Stadion, objavio je “Dnevni list”. Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata HVO-a HB Bugojno nedavno se obratila za pomoć svim institucijama u BiH, a pismo su uputili i predsjedniku Josipović koji im je poslao odgovor u kojem obećava pomoć. “Znam za tragediju koja se dogodila bugojanskim Hrvatima. Vaše me pismo posjetilo na nju i duboko dirnulo. Učinit ću sve da se utvrdi sudbina vaših najmilijih”, stoji u Josipovićevu pismu. Ove riječi ulile su nadu Hrvatima s bugojanskog područja da će se pokrenuti ovaj slučaj, ali sramotna je činjenica da se nitko iz BiH dugi niz godina ne želi pozabaviti ovom tematikom i pomoći onima koji su u ratu proživjeli najveće strahote. Upravo na tu činjenicu Koordinacija branitelja upozorava u svom pismu Josipoviću.
“Naši brojni apeli mjerodavnim institucijama države BiH da procesuiraju odgovorne za zločine nad Hrvatima Bugojna i hrvatskim ratnim zatočenicima te tako dođu i do istine o lokacijama s tijelima 20 nestalih iz tzv. Bugojanske skupine, sve ove godine ostali su uzaludni! Obećanja je bilo, ali niti jedno nije ispunjeno”, navode branitelji u svom pismu te ističu kako oni koji su gospodarili njihovim životima ratnih godina i danas žive u Bugojnu potpuno lagodno i nesmetano kao da se ništa nije dogodilo, iako nedvojbeno znaju gdje su tijela 20 nasilno odvedenih Hrvata.
Miroslav Zelić, predsjednik Koordinacije udruga, “Dnevnom listu” je izjavio da od osnutka ove Koordinacije niti jedan visoki dužnosnik iz Hrvatske nije pokazao zanimanje za zločine u Bugojnu. “U ime Koordinacije zahvaljujem se predsjedniku Josipoviću i nadam se da će se konačno istinski početi voditi istraga koja bi dovela do rješenja ove agonije, istaknuo je Zelić. Hoće li se, i kada, prekinuti patnje obitelji koje niti danas ne znaju gdje su zakopane kosti njihovih najmilijih ostaje za vidjeti, ali i ovaj slučaj pokazuje da u BiH ovakve stvari trebaju pokrenuti dužnosnici iz inozemstva, a ne izabrani predstavnici vlasti iz naše zemlje”, rekao je Zelić.
Armija BiH tijekom rata je na području općine Bugojno protjerala oko 16.000 Hrvata, 311 Hrvata je poginulo, a 294 ih je punih osam mjeseci bilo zatočeno u desetak bošnjačkih logora koji su tijekom rata postojali u Bugojnu, od kojih su najgori bili Stadion, BH banka i Salon namještaja. Hrvati s ovog područja ogorčeni su činjenicom da se vodi vrlo malo istraga o ovim zločinima te da su najodgovorniji za gnjusne zločine i dalje na slobodi. Upozorili su niz puta vlasti da procesuiraju odgovorne, no njihovi pozivi često su ignorirani.
Na Sudu BiH vodi se postupak protiv Enesa Handžića, Nisveta Gasala, Musajba Kukavice i Senada Dautovića. Ovu četvorku Tužiteljstvo BiH tereti za zločine počinjene 1993. i 1994. godine nad Hrvatima u Bugojnu koji su bili zatočeni u garažama i privatnim kućama, salonu namještaja, zgradi gimnazije, BH banci, logoru Stadion i drugim mjestima zatočenja. U ovom slučaju nedavno je svjedočio Dževad Mlaćo, predsjednik ratnog predsjedništva Bugojna, koji je iznio niz činjenica na osnovi kojih se i njega može dovesti u vezu sa zločinima nad bugojanskim Hrvatima.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*